Udruživanje građevinara regiona kao odgovor na krizu

Građevinske kompanije sa prostora nekadašnje Jugoslavije udruživanjem u konzorcijume i klastere mogu unaprediti produktivnost i biti konkurentne da realizuju velike infrastrukturne projekte u regionu, kao i na trećim tržištima. Objedinjavanje kapaciteta u sektoru građevinarstva odgovor je na krizu, ali je građevinarima neophodna široka podrška državnih institucija u vidu obezbjeđivanja garancija za zajedničko učešće u velikim projektima,  istaknuto je u debati "Unapređenje regionalne privredne saradnje u oblasti građevinarstva” koja je održana u Privrednoj komori Srbije (PKS), navodi se na stranici komore.

Predstavnici najvećih građevinskih firmi, na skupu u Beogradu, razmatrali su mogućnost oporavka građevinskog sektora, koji je zapao u krizu u svim zemljama regiona, sa ciljem ponovnog povratka na arapsko, afričko, rusko, južnoameričko i druga tržišta, gdje je nekada jugoslovenska operativa bila veoma cijenjena.

"Ideja je da pravimo ozbiljne konzorcijume koji bi mogli da odgovore na sve zahtjeve investitora iz javnog i privatnog sektora. PKS, kao najveća asocijacija srpskih privrednika, inicirala je da se i na nivou Srbije zbog očekivanih ozbiljnih investicija u budućnosti objedine potencijali, jer mnoge firme nisu radile poslove koji će se tražiti u tim velikim projektima", rekao je Aca Popović, savjetnik predsjednika PKS.

Skoro svi građevinari u regionu, kako je istaknuto na skupu, imaju teškoće sa likvidnošću i uposlenošću kapaciteta, a veliki je problem i nedostatak bankarskih garancija zbog čega je važno da države pomognu građevinare, kako bi mogli da nastupaju sa garancijama koje nisu skuplje, ili su na nivou onih koje obezbeđuju kompanije iz konkurentskih zemalja.

"Zato tražimo pomoć države u stvaranju jednog garancijskog fonda, koji ne bi bio investicioni, već za obezbjeđivanje ravnopravnog nastupa našim kompanijama u zemlji i inostranstvu", istakao je Popović.

U Srbiji trenutno ima 6.700 građevinskih preduzeća, od kojih je oko 40 odsto u blokadi. Ima skoro 80.000 zaposlenih u građevinskoj operativi i proizvodnji građevinskog materijala, a učešće građevinarstva u bruto domaćem proizvodu je oko četiri odsto, što je pad u odnosu na prethodnih nekoliko godina. U Srbiji ima svega oko 20 građevinskih kompanija sa više od 300 zaposlenih, a nekada su građevinske firme imale bezmalo 10.000 radnika.

Viktor Kobjerski, sekretar Udruženja PKS za građevinarstvo smatra da bi zajednički nastup na stranim tržištima mogao da bude spasonosan za domaću građevinsku industriju. Mitar Pržulj, koordinator biroa za ruralni i regionalni razvoj PKS naglasio je da je namera komora da okupe privrednike i kompanije, institucionalizuju saradnju potpisivanjem zajedničkog memoranduma i budu spona između izvršne vlasti i poslovne zajednice.

Predstavnici privrednih komora iz regiona dele mišljenja kolega is PKS, ocjenjujući da je povezivanje jedini način za osnaživanje građevinskih kompanija koje su usitnjene i teško pojedinačno mogu da se suoče sa oštrom konkurencijom. Za takav poduhvat, saglasni su, neophodna je i politička podrška.

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Borko Đurić naglasio je da u ovom sektoru postoji mnoštvo problema.

"Prvenstveno je neophodno da se stvore elementrarne pretpostavke u svakoj od ovih zemalja kroz zakonsku regulativu koja će omogućiti jedan kvalitetniji i pouzdaniji ambijent za poslovanje, a koji će u prvi plan na našem tržištu staviti domaće kompanije koje će obezbijediti da imamo kvalitetne kadrove koji su neophodni privredi i zaštitu od sive ekonomije, ali i da imamo viši stepen učešća u realizaciji projekata javnog sektora", naglasio je on.

Okrugli sto organizovala je PKS, u saradnji sa komorama iz Bosne i Hercegovine, Makedonije i Hrvatske. Na sastanak u PKS pozvane su vodeće građevinske kompanije iz BiH - Širbegović,  Hering i Euroasfalt, Republike Srpske - Integral i Krajina, Makedonije - Granit, Beton, Žikol i Inkom inženjering i Srbije - Mostogradnja, Energoprojekt, Jedinstvo, Putevi Užice, Planum, Deneza, Hidrotehnika - hidrogradnja, Konstruktor iz Splita, Hidra iz Slovenije..