Pet najvećih izazova za globalnu ekonomiju u 2017.

Međunarodni prognozeri strahuju da 2017. godina neće biti ništa bolja od 2016. godine, kada je riječ o stanju globalne ekonomije. Svjetskoj ekonomiji prijete brojni rizici, uključujući geopolitičku i ekonomsku nestabilnost, a najveći rizici su: "jedan protekcionistički predsjednik", Brexit i evropska nestabilnost, monetarna politika koja dostiže svoje limite, posljedice strožije fiskalne politike i zaokret cijena sirovina.

Međunarodni monetarni fond je već upozorio da je uspon populizma i protekcionizma u korelaciji sa stagnirajućim ekonomskim rastom. Oba kandidata za američke predsjedničke izbore u novembru su nagovjestila povlačenje tradicionalne podrške SAD slobodnoj trgovini, pri čemu je demokratski kandidat Hilari Klinton rekla da ne podržava sporazum o Transpacifičkom partnerstvu, dok je republikanac Donald Tramp čak zaprijetio povlačenjem SAD iz Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini. Generalna direktorka MMF-a Kristin Lagard je mjere koje ograničavaju trgovinu nazvala "ekonomskim zloupotrebama" koje mogu da uguše rast, srežu radna mjesta i plate, i dodatno oslabe globalne perspektive.

Drugi najveći rizik, prema ocjenama analitičara, predstavljaju Brexit i evropska neizvjesnost, imajući u vidu da se u 2017. godini održavaju izbori u Francuskoj, Njemačkoj i Holandiji i da je u svakoj od tih zemalja nominovan ultradesničarski kandidat. Ipak, najvažniji geopolitički događaj u 2017. godini će, kako ocjenjuju, biti britansko aktiviranje člana 50 Lisabonskog sporazuma i pokretanje procesa izlaska Velike Britanije iz Evropske unije. Iako je uticaj Britanije u globalnoj ekonomiji oslabio u proteklim decenijama, efekti Brexita su se itekako osjetili na tržištima širom svijeta.

Treći rizik po globalnu ekonomiju je, prema ocjenama analitičara, monetarna politika koja dostiže svoje limite. Naime, osam godina programa kvantitativnog labavljenja je uvećalo bilanse stanja četiri najveće centralne banke na svijetu sa 6.000 milijardi dolara na 18.000 milijardi dolara, a najveći dio toga čine državne obveznice. Iako je taj program pomogao u zadržavanju kratkoročne likvidnosti na tržištima, on je smanjio prihod, što znači da je kraj programa možda blizu u uslovima kada su sve prisutnije spekulacije da su Evropska centralna banka i Banka Engleske spremne da pooštre monetarnu politiku.

Četvrti najveći rizik po globalnu ekonomiju je pooštravanje fiskalne politike, ocjenjuju analitičari. MMF je u oktobarskom izvještaju predvidio da će fiskalne politike u razvijenim ekonomijama dodatno biti pooštrene u 2017. godini, uprkos pozivima za povećanje vladine potrošnje radi podsticanja privrednog rasta.

Kao peti rizik, analitičari navode zaokret cijena sirovina, koje će, prema oktobarskom izvještaju MMF-a, samo skromno porasti u 2017. godini.

Niže cijene sirovina su nesrazmerno naštetile ekonomijama u razvoju, koje su u posljednjih nekoliko godina dale neujednačen doprinos globalnom ekonomskom rastu. Iako su azijske zemlje u razvoju, a naročito Indija pokazale izuzetnu otpornost, MMF strahuje da region subsaharske Afrike, Južne Amerike, Zajednice nezavisnih država i Bliskog istoka, neće proći tako dobro, naročito ako Organizacija zemalja izvoznica nafte ne uspije da implementira sporazum o rezanju proizvodnje nafte.