Hrvatska bolja od Italije i Francuske, zaostaje za Grčkom i Portugalom
Prema analizi Ministarstva, Hrvatska je u prvih šest mjeseci ostvarila rast u dolascima stranih gostiju od 7,3 posto, na istoj razini kao što je trend rasta u Španjolskoj.
U kontekstu dosadašnjih ostvarenja turističkog prometa u Republici Hrvatskoj, koji pokazuju značajne varijacije u mjesečnim ostvarenjima (odlične rezultate siječnja, veljače, travnja i lipnja, kao i određene minuse, prvenstveno stranog turističkog prometa, tijekom ožujka i svibnja) Ministarstvo turizma analiziralo je dostupne pokazatelje vezane uz rezultate konkurentskih zemalja.
Analizom su rekapitulirana ovogodišnja turistička ostvarenja ključnih destinacija Mediterana (Španjolske, Francuske, Portugala, Italije, Grčke i dr.), ali i šire, primjerice Bugarske čiji su primarni turistički resursi koncentrirani na području Crnog mora (no jedna je od značajnijih „ljetnih“ destinacija juga Europe), ili pak Egipta, s ključnim turističkim resursima na području priobalja Crvenog mora.
Prema analizi Ministarstva, Hrvatska je u prvih šest mjeseci ostvarila rast u dolascima stranih gostiju od 7,3 posto, na istoj razini kao što je trend rasta u Španjolskoj. Uspješnije od nas u ovom razdoblju su Grčka, koja se vraća iz velikih minusa proteklih godina, Malta, Portugal te zemlje Magreba.
Lošije rezultate od nas u prvih šest mjeseci bilježe Italija, Francuska, Tunis, Egipat, Cipar, Turska te Slovenija.
"Do sada dostupnim rezultatima možemo biti zadovoljni, dok ćemo rezultate za mjesec srpanj komentirati krajem sljedećeg tjedna. Neke destinacije u Hrvatskoj bilježit će pad, druge stagnaciju i rast u srpnju. Dobre su najave za mjesece kolovoz i rujan te vjerujemo kako će špica sezone biti na razini prošle godine, uz rast posezone", komentirao je ministar turizma Darko Lorencin.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
