03.03.2013 |
EU / EKONOMIJA
Izvor: Poslovni dnevnik
Analitičari: Sve dublja društvena kriza prijeti opstanku EU
Najgora dužnička kriza u Europi možda jest završila u smislu financijskog kaosa, no daleko veća opasnost sada je socijalna kriza koja bi mogla razoriti Europsku uniju i slomiti jedinstvenu europsku valutu, piše Reuters.
.jpg)
Najgora dužnička kriza u Europi možda jest završila u smislu financijskog kaosa, no daleko veća opasnost sada je socijalna kriza koja bi mogla razoriti Europsku uniju i slomiti jedinstvenu europsku valutu, piše Reuters.
Politički i ekonomski analitičari koji su sudjelovali na Reutersovu summitu o budućnosti eurozone, održanom ovaj tjedan u Bruxellesu, ocijenili su da je odluka Europske središnje banke (ECB) u rujnu o neograničenom otkupu državnih obveznica samo dio rješenja te da nije učinila ništa da bi se spriječila sve gora socijalna situacija.
Sve veće nezadovoljstvo javnosti postalo je očito na nedavnim izborima u Italiji, gdje su birači odbacili štednju koju je provodio bivši premijer Mario Monti, a koju zagovara Europska unija.
Slični problemi ključaju u Španjolskoj i Grčkoj, gdje je stopa nezaposlenosti među mladima preko 50 posto, a u nešto manjoj mjeri i u Portugalu i Irskoj. Štrajkovi i prosvjedi postali su uobičajeni širom Europe, od Belgije do Cipra i Francuske.
"Ako pogledate nezaposlenost u južnoj Europi, situacija očito nije socijalno održiva. Izgledi za te države jako su loši", rekao je Zsolt Darvas, znanstvenik think-tanka Bruegel iz Bruxellesa.
"Ako se gospodarska situacija osjetno i vidljivo ne poboljša, postoji jako velika vjerojatnost da vlade neće uspjeti i da će se dogoditi katastrofa, napustit će euro", rekao je. "Oni su u spirali. Pitanje je kada će se ona zaustaviti."
Europski čelnici sve su svjesniji socijalne dimenzije krize, no tek sada, nakon više od tri godine, počeli su poduzimati mjere za rješavanje problema, poput inicijative Jamstvo za mlade, usvojene ovaj tjedan.
Incijativa predviđa da se svakoj mladoj osobi do 25 godina u roku od četiri mjeseca nakon završetka školovanja ili gubitka posla ponudi novi posao, nastavak školovanja, dodatno osposobljavanje ili stažiranje. Takvi programi se već neko vrijeme provede u nekim zemljama poput Austrije i Finske, gdje su dali vrlo dobre rezultate.
U Višegodišnjem financijskom okviru (MFF) Europske unije za razdoblje 2014.-2020. predviđeno je šest milijardi eura za zapošljavanje mladih, naročito u regijama s visokom stopom nezaposlenosti.
Analitičari su, međutim, zabrinuti da bi to moglo biti premalo. Clemens Fuest, stručnjak za javne financije s Oxforda i uskoro novi direktor njemačkog ekonomskog instituta ZEW, očekuje da će se socijalne dimenzije krize brzo pogoršati, osobito u Španjolskoj i Grčkoj.
"Apsolutno mislim da može biti puno gore. To je doista vjerojatan scenarij za raspad valutne unije", rekao je.
"Doista se može dogoditi da ljudi u tim državama u jednom trenutku kažu 'ne vjerujemo da se stvari mogu poboljšati'".
Izbor bi tada bio ili da eurozona pokuša provesti velike programe preraspodjele bogatstva prema jugu, što on ne očekuje, ili "napuštanje eurozone, devalvacija i neki drugi put".
"Mislim da očaj mora biti jako velik da bi ljudi poduzeli taj rizik. No ako se ovakva situacija nastavi, ako nezaposlenost poraste na nekih 30 posto u Španjolskoj, sigurno postoji opasnost da bi se to moglo dogoditi", kazao je Fuest.
dužnička krizaZsolt DarvasMario MontiClemens FuestOXFORDnjemačkI ekonomskI institutevropska valutaEuropska središnja bankaECBeurozona
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.
