07.04.2013 |
EU / EKONOMIJA
Izvor: Ceppei
Razvojna pomoć manja u 2012. godini
EU je i u 2012. godini bila najveći svjetski donator koji je pokrio više od polovice razvojne pomoći upućene nerazvijenim zemljama.
EU je i u 2012. godini bila najveći svjetski donator koji je pokrio više od polovice razvojne pomoći upućene nerazvijenim zemljama.
Kriza je natjerala veliki broj država donatora da značajno snize rashode za razvojnu pomoć zbog čega je i ukupna razina pomoći u svijetu realno manja 4 posto nego 2011. Primjetan je također i trend da je više novca otišlo ka srednje razvijenim zemljama centralne i južne Azije nego najsiromašnijim zemljama Afrike, objavila je 4. aprila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). U apsolutnim iznosima, najveći donatori u svijetu su SAD, Velika Britanija, Njemačka, Francuska i Japan. Međutim, nekoliko europskih zemalja je prevazišlo razinu izdvajanja SAD od 0,7 posto bruto nacionalnog dohotka.
Ukupna neto razvojna pomoć EU u 2012. je iznosila 64,9 milijardi dolara ili 0,39% ukupnog bruto nacionalnog dohotka članica što je blagi pad u odnosu na 2011. Od toga su europske institucije uplatile zemljama i međunarodnim organizacijama 17,6 milijardi eura. Četiri članice su povećale izdvajanja, sedam je zadržalo postojeći nivo, dok je 16 članica manje izdvojilo.
Europsko vijeće je u februaru 2013. potvrdilo da je prioritet da članice ispoštuju formalnu obvezu EU do 2015. i izdvoje 0,7 posto bruto nacionalnog dohotka i tako ostvari Milenijske ciljeve o razvoju.
Četiri članice "prelaze" razinu izdvajanja od 0,7 posto i to Danska, Luksemburg, Švedska i Holandija, dok je cilj Danske i Švedske da dostignu davanja od 1 posto bruto nacionalnog dohotka za pomoć nerazvijenim zemljama. Luksemburg je cilj od 0,7 posto dosegnuo u 2012. godini.
razvojna pomoćnajveći svjetski donatornerazvijene zemljenajsiromašnije zemljeOrganizacija za ekonomsku suradnju i razvojoecdbruto nacionalni dohodak
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.
