
Foto: Pexels
20.09.2024 |
EU / EU Integracije
Izvor: Nezavisne novine
Svi dosadašnji uslovi, uključujući jačanje pravne države, sprovođenje reformi i poštovanje temeljnih prava, ostaće nepromijenjeni.
Resor proširenja bi mogao postati značajniji u novoj Evropskoj komisiji, što bi u praksi moglo podići proces proširenja na viši nivo u okviru evropske vanjske politike.
Prema prijedlogu Evropske komisije, resor proširenja bi trebalo da preuzme Marta Kos, bliska saradnica slovenačkog predsjednika Roberta Goloba.
Kako piše "Politica", Slovenija je dobila ovaj značajn resor kao nagradu što je njena vlada pristala da predloži ženu na ovu poziciju, kako bi se kompletna komisija uklopila u plan Ursule fon der Lajen, predsjednice i prethodne i nove Evropske komisije, da žene budu bolje predstavljene u koledžu.
Slovenački novinari i analitičari ističu da se radi o kompetentnoj osobi, mada joj dio evropskih političara zamjera navodne bliske veze u prošlosti sa Rusijom.
Ipak, očekuje se da će Kosova raditi sa zemljama članicama na integraciji Ukrajine u EU, što je sada u Briselu najvažniji zadatak.
Što se tiče zapadnog Balkana, sve indicije pokazuju da će nova komisija nastaviti svoju politiku maksimalne podrške regionu za pristupanje EU, ali da će ostati svi prethodni uslovi koji se odnose na jačanje pravne države, sprovođenje reformi i poštovanje temeljnih prava.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, za "Nezavisne" govori da u viziji fon der Lajenove nije bilo značajnih iznenađenja.
"U Briselu vlada ozračje u kome je proširenje ponovno na agendi, određeni koraci vezani za Ukrajinu, Moldaviju i BiH su napravljeni, te novi instrumenti kao što je Plan za rast su predstavljeni. Od novih komesara predsjednica očekuje dalje korake i implementaciju već dogovorenog", navodi.
Što se tiče Kosove, ističe da je dobila pozitivno mišljenje Odbora za EU u nacionalnom parlamentu.
"Naredni korak bit će dostavljanje pisanih odgovora na pitanja Europskog parlamenta, i ako budu zadovoljavajući, onda i slijedi saslušanje u Europskom parlamentu koje traje oko tri sata. Kroz to ćemo onda i upoznati kandidatkinju i njenu viziju za narednih pet godina. Nakon toga će se odlučiti da li će se ići na dodatno saslušanje, zahtjev za zamjenu kandidata ili inicijalno odobrenje, koje onda mora biti potvrđeno kroz glasanje cijelog Europskog parlamenta za cijelu Europsku komisiju", pojašnjava za "Nezavisne novine".
Iako je EU pokazala volju da pomogne BiH, čini se, barem za sada, da neće biti gledanja kroz prste.
U tom kontekstu može se razumjeti i jučerašnja informacija da Evropska komisija nije promijenila svoju prethodnu odluku, te i dalje smatra da prijedlog reformi koji BiH dostavila nije dovoljan za odobravanje sredstava iz Plana rasta.
Ferdinand Konig, portparol Delegacije, nam je rekao da je BiH jučer predstavila "radnu verziju" nacrta reformske agende.
Iz ovog bi se moglo zaključiti da Brisel i dalje ne smatra da je ova verzija koja je predstavljena konačna, što znači da Brisel očekuje poboljšanja samog dokumenta.
"Evropska komisija procjenjuje dokument. Nastavljaju se razgovori na tu temu sa BiH, uključujući i razgovore koji su vođeni danas tokom radnog ručka", rekao nam je on.
Podsjećanja radi, BiH nije uspjela da usaglasi nekoliko od više od sto koraka koje treba preduzeti kako bi dobila prvih 70 miliona evra iz Plana rasta za region vrijednog oko dvije milijarde evra, čime je ostala jedina zemlja regiona koja nije podnijela svoj plan za reforme.
Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, jučr je, uprkos kritici iz Republike Srpske, odlučila da ponovo pokuša u Briselu predstaviti već odbijeni plan, a čini se da ni ovog puta nije bilo pozitivnog mišljenja u Briselu.
Krišto je možda dobila naznake od određenih krugova u Briselu koji su spremni pružiti pomoć BiH, uprkos tome što sve reforme nisu usvojene, ali izgleda da je prevladao stav da BiH nije ispunila svoje obaveze.
To bi moglo potvrditi ranije navode da BiH neće biti uključena u Plan rasta dok se ne završi izborna kampanja. Nakon toga, moglo bi se u mirnijim okolnostima ponovo razmotriti postoji li politička volja u BiH da se krene naprijed.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.