EU: Novi energetski i klimatski ciljevi

Europska komisija usvojila je Zelenu knjigu o Okviru klimatske i energetske politike 2030 i pozvala članice Europske unije, institucije i zainteresirane aktere da sudjeluju u javnim konsultacijama o novim ciljevima u borbi s klimatskim promjenama i energetici.

Novi okvir treba pridonijeti daljnjem smanjenju emisije plinova koji izazivaju efekte staklenika, obezbjeđenju sigurnih isporuka energije i ekonomskom rastu, konkurentnosti i zapošljavanju kroz primjenu visoke tehnologije i učinkovitije trošenje.

Stavovi iz javnih konsultacija, koje će trajati do 2. jula, poslužit Komisiji da pripremi konkretne prijedloge za Okvir 2030 koji treba biti gotov do kraja ove godine.

"Moramo definiramo našu klimatsku i energetsku politiku do 2030. godine što prije kako bi spremili investicije koje će nam osigurati održiv rast, dostupne i konkurentne cijene energije i veću energetsku sigurnost. U novom okviru mora voditi računa o posljedicama ekonomske krize ali mora i da bude dovoljno ambiciozan kako bi se ostvarili dugoročni ciljevi smanjenja štetne emisije", istaknuo je europski komesar za energetiku Günther Oettinger.

Izrada Okvira za klimatsku i energetsku politiku EU do 2030. godine potrebna je kako bi se osigurala izvjesnost, smanjili regulatorni rizici za ulagače i mobilizirala potrebna sredstva, potaknulo napredovanje ka konkurentnijoj ekonomiji i sigurnom energetskom sistemu, kao i postavili ambiciozni ciljevi u EU za smanjenje emisije plinova koji izazivaju efekte staklenika s obzirom na novi međunarodni sporazum o klimatskim promjenama predviđen za 2015. godinu.

"Ovisnost Europe od uvoznog fosilnog goriva raste iz godine u godinu. To znači mnogo skuplju energiju za Europljane. To nije mudro i sigurno nije dobro za klimu, ali ni za našu ekonomiju i konkurentnost. Zato smo odlučili da Europa do 2050. postane društvo koje emitira malo ugljika u atmosferu ", istaknula je europski komesar za borbu s klimatskim promjenama Connie Hedegaard.

Ona je kazala i da su ciljevi za 2020. utvrđeni ali da je ta godina za većinu investitora "iza ćoška", te da je pravo vrijeme da se postave ciljevi za 2030.

"Što prije to uradimo, obezbjedićeno našim firmama i ulagačima veću izvjesnost. A što ambiciozniji budu ciljevi, to će biti bolje za klimu", ocijenila je Hedegaard.

Komisija je istaknula da će Okvir 2030 biti zasnovan na iskustvu i lekcijama naučenim iz Okvira 2020. Također će se u izradi Okvira 2030 uzeti u obzir dugoročne perspektive zacrtane u Mapi puta ka konkurentnoj ekonomiji koja emitira malo ugljika 2050, koju je Komisija donijela 2011. godine, kao i Energetskoj karti puta 2050 i Bijeloj knjizi za transport.

Kod utvrđivanja ciljeva za 2030. godinu vodit će se računa o promjenama u ekonomiji ali i razvoju nove tehnologije koja će za rezultat imati proizvodnju energije iz novih izvora i napretku na polju istraživanja.

Kako se navodi u Zelenoj knjizi, ciljevi će biti bazirani na promjenama koje su obilježile posljednje godine, uključujući ekonomsku krizu, proračunske probleme članica EU, teškoće koje poslovni sektor ima u pronalaženju sredstava za dugoročne investicije.

Vodit će se računa i o razvoju energetskih tržišta EU i svjetskog, bojaznima kućanstava od previsokih računa za energiju, kao i biznisa, i neujednačenoj opredeljnosti međunarodnih partnera za smanjenje emisije štetnih plinova.

"Zelena knjiga" postavlja niz pitanja, uključujući o tipu i razini klimatskih i energetskih projekcija za 2030, zatim kako postići koherentnost između različitih političkih instrumenata i kako energetski sistem u najvećoj mjeri pridonijeti konkurentnosti EU.

EU je isplanirala da do 2020. godine smanji emisiju plinova koji izazivaju efekte staklenika za 20 posto u odnosu na razinu iz 1990. godine, poveća udio energije iz obnovljivih izvora u potrošnji na 20% i smanji primarnu potrošnju energije za 20 posto.

Podaci pokazuju da je emisija štetnih plinova 2011. godine bila za 16 posto ispod razine iz 1990. dok je 2010. godine energija iz obnovljivih izvora pokrivala 12,7 posto potrošnje prema 8,5% u 2005.

Navodi se i da je između 1995. i 2000, dok nije bilo regulatornog okvira, udio obnovljive energije rastao za 1,9% godišnje dok je od 2001. do 2010. bilježen rast od 4,5% godišnje. Da bi se ciljevi postavljeni za 2020. ostvarili, rast udjela energije iz obnovljivih izvora treba biti u prosjeku 6,3% godišnje.

Primarna potrošnja energije maksimum je dostigla 2005/06, od 1825 miliona tona naftnog ekvivalenta. Od tada je blago opadala i 2011. godine je bila 1730 miliona tona naftnog ekvivalenta.