Europa podijeljena zbog plina iz škriljevca

Europska komisija planira do kraja ove godine iznijeti prijedlog kako zakonski urediti dobivanje nafte i plina iz škriljevca. Oko tog kontroverznog pitanja zemlje članice duboko su podijeljene. U Komisiji ističu da su još u fazi proučavanja.

Skupina zemalja koje predvodi Poljska, a slijede Velika Britanija, Španija, Rumunija, Litva i Češka protive se reguliranju na europskoj razini koje bi ograničilo pravo država članica da po svojoj volji iskorištavaju vlastite energetske resurse i koje bi povećalo troškove crpljenja nafte i plina iz škriljevca. I velike multinacionalne firme snažno lobiraju kod Komisije i eurozastupnika. S druge strane, dio zemalja je skeptičan prema tome, smatrajući da se mogući štetni utjecaji na okoliš ne zaustavlja na nacionalnim granicama.

U SAD-u i Kanadi došlo je do revolucije s novom proizvodnom metodom vađenja plina i nafte iz škriljevca na dubinama do pet hiljada metara. Riječ je o frackingu, hidrauličnom lomljenju stijena smjesom vode i pijeska povezanih hemikalijama. Protivnici ističu da je jedno tom metodom vaditi naftu i plin u Americi, koja ima velika nenaseljena prostranstva, a nešto sasvim drugo u gusto naseljenoj Europi.

Poljska je među zemljama članicama EU najveći zagovornik frackinga, jer bi se mogla osloboditi energetske ovisnosti o Rusiji.  Do sada je poljska vlada izdala 108 koncesija na istraživanje rezervi nafte i plina. Prema procjenama, poljske rezerve su između 346 i 768 milijardi prostornih metara plina, što bi moglo zadovoljiti njezine potrebe za tim energentom u idućih 35 - 65 godina.

Ekonomska kriza pogoduje zagovornicima vađenja plina iz škriljevca, koji sa zavišću gledaju prema Sjedinjenim Državama, koji je na putu da postane izvoznik umjesto uvoznika plina. Cijena industrijskog plina 2012. godine bila je četiri puta niža u SAD-u nego u Europi, a po cijenama električne energije Europa je gotovo dvostruko skuplja. U Bruxellesu se pribojavaju da će Europa do 2035. uvoziti više od 80 posto energije, piše Hina.