'Sjeverni tok' bi mogao da podijeli Evropu

EU / POLITIKA

"Sjeverni tok" bi mogao da podijeli Evropu

Glavni protivnik gradnje je Ukrajina, jer su vlasti u Kijevu svjesne da će time njihov sistem cjevovoda izgubiti važnu ulogu. U energetskoj kompaniji "Naftogaz", svjesni su da će gradnja "Sjevernog toka 2" naštetiti ukrajinskom gasotranspornom sistemu.

21.03.2016. 09:46 / Izvor: Nezavisne novine

Osam članica EU protiv izgradnje druge, paralelne trase gasovoda od Rusije na zapad. Ako Berlin popusti pritiscima iz Vašingtona, "Sjevernog toka 2" neće biti Gradnja gasovoda "Sjeverni tok 2" od Rusije do evropskih potrošača protivi se osam članica EU.

Evrokomesaru Žan-Klod Junkeru obratili su se premijeri Mađarske, Poljske, Rumunije, Slovačke, Češke, Litvanije, Letonije i Estonije upozorenjem da će realizacija "Sjevernog toka 2" - "povući za sobom potencijalno destabilizujuće geopolitičke posljedice".

Glavni protivnik gradnje je Ukrajina, jer su vlasti u Kijevu svjesne da će time njihov sistem cjevovoda izgubiti važnu ulogu. U energetskoj kompaniji "Naftogaz", svjesni su da će gradnja "Sjevernog toka 2" naštetiti ukrajinskom gasotranspornom sistemu.

Rukovodilac "Naftogaza" Andrej Koboljev kaže da ako Kijev želi da sačuva tranzit, mora da privuče stranog investitora kome bi vjerovale evropske zemlje. Predsjednica Litvanije Dalja Gribauskajte kaže da "Sjeverni tok" nije komercijalni projekt već geopolitički "koji bi trebalo da našteti Ukrajini i podijeli Evropu".I nekadašnji italijanski premijer Romano Prodi, slaže se sa ocjenom da bi "Sjeverni tok 2" mogao da podijeli Evropu na sjevernu i južnu.

"Očigledno je da nije dobro da ruski gas u Evropu kompletno ide preko Njemačke", kazao je Prodi.

Razumljivo je što neke od zemalja centralne Evrope ne žele da se odreknu miliona dolara od tranzita gasa. Protest bivših sovjetskih republika sa Baltika je, međutim, inaćenje sa Moskvom, jer njima apsolutno ne šteti "Sjeverni tok 2". I Amerika je zainteresovana da se spriječi gradnja "Sjevernog toka" da bi se Moskva prisilila da plavo gorivo transportuje i dalje preko Ukrajine. Sad sve zavisi najviše od Njemačke. Ako popusti pritiscima iz Vašingtona, onda ovog gasovoda neće biti. "Njemačka sada bira da bude najveće "skladište gasa u Evropi odakle će se on dalje distribuirati ili da, zbog kompromisa sa Vašingtonom, i dalje plaća stotine miliona dolara za tranzit", kaže direktor Instituta nacionalne energetike Sergej Pravosudov.

PROJEKAT NA TESTU

Evropska komisija treba da ocijeni da li je projekat gasovoda u skladu sa pravilima EU. Godišnje, on bi trebalo da prebaci 55 milijardi kubika "plavog goriva" što će udvostručiti isporuku Njemačkoj. U "Gaspromu" se nadaju da bi "Sjeverni tok 2" trebalo da proradi krajem 2019 godine. Nova dva cjevovoda bi trebalo da budu postavljena u blizini već postojećeg "Sjevernog toka1". Partneri "Gasproma" u tom projektu su velike njemačke kompanije BASF i EON, francuska "Enži", austrijski OMV iholandsko-britanski "Šel".

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU