Europski parlament odbacio označavanje hrane u bojama semafora

EU / POLITIKA

Europski parlament odbacio označavanje hrane u bojama semafora

Parlament je prihvatio prijedlog koji dovodi u pitanje znanstvenu utemeljenost nutritivnih profila na kojima se temelji taj sustav.

26.04.2016. 12:24 / Izvor: HINA

Europski parlament glasovao je u utorak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu protiv označavanja hrane bojama semafora, sustava kakav je uvela Velika Britanija za razlikovanje zdrave od nezdrave hrane.

Parlament je prihvatio prijedlog koji dovodi u pitanje znanstvenu utemeljenost nutritivnih profila na kojima se temelji taj sustav.

Hrana bi po tom sustavu imala oznaku u bojama semafora, crvenu, žutu ili zelenu, ovisno o sadržaju masnoća, soli i šećera. To bi trebalo pomoći potrošačima da izaberu zdravu hranu

No, prijedlog je izazvao veliko protivljenje industrije i velike kritike jer može dovesti do apsurdnih situacija da dijetna gazirana pića budu označena zelenom bojom, a ekstra-djevičansko maslinovo ulje crvenom.

Zastupnici su glasovali o preporukama Parlamenta za REFIT – program Europske komisije za učinkovitiju legislativu i smanjenje birokracije. Njime se identificiraju EU zakoni koji su loše ili nikako implementirani iz raznih razloga. Neki od njih su neprovedivi jer su loše napisani i zastarjeli, a neki su se suočili s previše otpora interesnih skupina. Komisija će na temelju tih preporuka brisati i ukidati određene EU zakone.

Riječ je, konkretno, o regulativi 1924/2006 EC o "zdravstvenim tvrdnjama" (Health Claims), odnosno pododredbi o "nutritivnim profilima".

Njen duh su Britanci implementirali na nacionalnoj razini u tzv. semafor sustavu koji bojama semafora označava zdravu i nezdravu hranu. Na EU razini to nikad nije zaživjelo.

"Takozvane ´zdravstvene tvrdnje´ o pozitivnom utjecaju vitamina i npr. kalcija koje nose neki prehrambeni proizvod su zamišljene kako bi se kupce potaklo da kupuju zdravu hranu. No, te iste ´zdravstvene tvrdnje´ mogu negativno utjecati na zdravlje građana ako stoje na proizvodima koji sadrže velike količine šećera, soli i drugih potencijalno štetnih tvari. Misleći da kupuju zdravu hranu, potrošači radi obmanjujućeg reklamiranja često kupuju junk food", upozorila je tim povodom hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan, kako je objavio njezin ured.

Organizacija Foodwatch je nedavno provela istraživanje kojim je utvrđeno da 80 posto prehrambenih proizvoda u Njemačkoj i Nizozemskoj koji nose tvrdnje da sadržavaju vitamine prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) spada u nezdravu hranu. Prema njihovom istraživanju, proizvodi poput keksa, slatkiša, sladoleda i čokolade se reklamiraju kao puni vitamina i zdravi.

Kako bi se spriječile takve situacije, Europski parlament je još 2006. donio zakon o zdravstvenim tvrdnjama koji sadržava pododredbu o tzv. "nutritivnim profilima". Njima bi se odredilo koliko maksimalno masti, šećera i soli mogu sadržavati prehrambeni proizvodi da se smiju reklamirati kao zdravi. Europska komisija je tada, kao izvršni organ EU, dobila zadatak da donese spomenutu pododredbu, no zbog velikog pritiska prehrambene industrije, to se nije dogodilo već deset godina. Proizvođači hrane su se bojali da bi se hrana koja bi imala "nezdravi" nutritivni profil slabije prodavala.

"Komisija ni nakon deset godina nije imala snage predložiti odredbu o nutritivnim profilima. To su iskoristili lobisti prehrambene industrije u Parlamentu i preko sebi bliskih europarlamentaraca predložili ukidanje odredbe. Nažalost, danas je veći broj kolega stavio profit ispred javnog zdravlja i glasao za ukidanje. Iako nije bila provedena, ta odredba je otvarala mogućnost da se nutritivni profili jednom uvedu. Sada se to sigurno neće dogoditi," smatra Borzan, članica Odbora za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta.

Prema podacima WHO-a preko pedeset posto građana u europskoj regiji ima prekomjernu tjelesnu težinu, a čak 20 posto ih je pretilo. Europa je najgora u svijetu po stopi smrtnih ishoda od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i raka. Glavni razlog za to su prehrambene navike i nezdrav sastav hrane.

"Izgleda da je čitanje deklaracija jedina garancija za zdravu prehranu. Iako na pakiranju velikim slovima stoji tvrdnja o vitaminima i pozitivnom utjecaju na zdravlje, bitnije je što piše malim slovima na pozadini. EU srećom ima stroge osnovne propise o deklariraju sastava hrane, no treba odvojiti vremena da ih se pročita", zaključuje Borzan.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU