Za projekt LNG terminala na Krku, zbog kojeg u službeni posjet Kataru uskoro odlazi premijer Zoran Milanović, Hrvatska će trebati potporu Slovenije. Zaključak je to analize koju je ovih dana objavio vodeći slovenski informativni portal Dnevnik.si. Prema mišljenju slovenskih analitičara Slovenija bi trebala odigrati "ključnu ulogu u strateškoj igri povezivanja Baltika s Jadranom, koja bi smanjila energetsku ovisnost srednjoeuropskih država o ruskom plinu".
Slovenci smatraju kako postoje izgledne šanse da hrvatska vlada uskoro postigne dogovor s katarskim investitorima, čime bi se "temeljito promiješale karte u geostrateškoj igri opskrbe plinom na području Europe". "Skupa s gradnjom terminala za LNG u poljskom Swinoujscieju kojeg financira Europska banka za obnovu i razvoj, i plinovoda između Poljske i Češke koji će zaživjeti do 2015., hrvatski bi krak omogućio plinovodnu povezanost između jadranskog i baltičkog mora", procjenjuje Dnevnik.si. Taj bi projekt bio protuteža Južnom toku koji bi preko Bugarske, Srbije, Mađarske i Slovenije povezao Crnomorsku obalu s Italijom.
Slovenija na križanju energetskih interesa
U oba slučaja Slovenija bi se našla na križanju strateških energetskih interesa, pri čemu bi imala igra jednu od ključnih uloga, tvrde slovenski analitičari. Jer, osim što bi poslužila kao spona za plinovod od Crnog mora do Italije, Slovenija bi dio svoje plinovodne mreže mogla "posuditi" i koridoru "sjever-jug" koji završava u Omišlju. Za taj bi koridor, pored Poljske i Hrvatske, trebale biti zainteresirane i Češka i Mađarska, a vjerojatno i Austrija koju je trasa Južnog toka zaobišla. Analitičari Dnevnika.si, ipak, napominju da je kapacitet LNG terminala na Krku (pet milijardi kubičnih metara) približno pet puta manji od količine ruskog plina koji će prolaziti kroz Sloveniju putem Južnog toka, a koji je na tržištu i dalje bitno jeftiniji od katarskog.
Vodeći slovenski news portal upozorava da bi se Slovenija vezanjem uz Gazprom "uplela u rusku interesnu sferu", što može donijeti i određene političke probleme, te zaključuje da je sudjelovanje u projektu plinovoda sjever-jug sa završnicom na otoku Krku u slovenskom strateškom interesu. Osim što bi dodatno plinificirala unutrašnjoj zemlje, Slovenija bi time učvrstila odnose s Hrvatskom, te otvorila vrata za iznimno potrebna ulaganja katarskih investitora.
Dobri odnosi s Molom ključni za isplativost LNG terminala
Slovenski portal procjenjuje kako je projekt LNG terminala nadomak pokretanju jer između Katara i Hrvatske postoji komunikacija na najvišoj državnoj razini. "Glavni dobavljač plina bio bi Qatargas, a već se zna i institucija koja bi financijski zatvorila cijeli projekt, radi se o britansko-australskoj banci Macquarie grupi", zaključuje Dnevnik.si. Ipak, i dalje stoji pitanje na kojem tržištu bi se prodavao katarski plin budući da Slovenija i Hrvatska ukupno trebaju nešto više od dvije milijarde kubičnih metara? Odgovor možda leži u potrebama Mađarske koje su nešto iznose približno tri milijarde kubičnih metara, a to za Hrvatsku otvara i neka druga pitanja, poput onog - što će se u budućnosti događati s INA-om, hrvatskom vladom i mađarskim MOL-om?
