Bosna i Hercegovina na putu ka Evropskoj uniji mora poboljšati trasportni sektor i infrastrukturu. Iako postoji evidentan napredak u svim segmentima transporta, on još uvijek nije dovoljan.
U izvještaju Evropske komisije za prošlu godinu navodi se da je gradnja autoputa 5C u uznapredovaloj fazi, ali da je njegova izgradnja i planiranje otežan zbog političkih nesuglasica. Međutim, kako kaže Ensad Karić, direktor JP Autoceste FBiH, u ovoj godini će se završiti završiti i pustiti u promet 102 kilometra autoceste čime će biti završeno 35 posto cjelokupnog Koridora 5C u Federaciji BiH.
"U posljednje tri godine u izgradnju autoceste u FBiH je investirano četiri puta više sredstava nego u prethodnih 11 godina. Ukupno ugovorena vrijednost radova svih dionica u izgradnju iznosi 1,2 milijarde KM. Trenutno je aktivno osam gradilišta dok je u posljednje dvije godine izgrađeno autoceste dva puta više nego za posljednjih 11 godina. U prošloj godini JP Autoceste FBiH zabilježilo je 472 miliona investicija. Intenzivna izgradnja Koridora 5C značajno utječe na bruto društveni proizvod (BDP) u Federaciji BiH, a time i na rast zaposlenosti, ekspanziju građevinskog sektora, te veću proizvodnju i prodaju potrebnog građevinskog materijala", rekao je Karić za medije.
Sektor transporta je ključni pokretač ekonomskog razvoja. Јedan od najznačajnih projekata je spomenuti koridor 5C kroz BiH, kao dio međunarodnog koridora 5, koji prolazi kroz nekoliko evropskih zemalja i dio je ukupne mreže koridora Evropske unije. Na teritoriji BiH je najduži dio koridora i proteže se područjem gdje živi više od 50 odsto stanovništva i na kojem se ostvaruje preko 60 odsto BDP zemlje. Do 2020. godine planirana je gradnja svih 336 kilometara autoputa 5C, na teritoriji FBiH 285 kilometara, a na području Republike Srpske 51 kilometar. Trenutno je u RS u funkciji 34 km na dionici Banjaluka- Gradiška.U toku je gradnja autoputa Banjaluka – Doboj od ukupno 72 km. Autoceste FBiH u ovoj godini najavljuju puštanje u saobraćaj, kako smo ranije naveli, novih 102 kilometra autoputa na koridoru 5C, što je 35 odsto cijelog autoputa. Značaj oblasti transporta potvrdjuje i činjenica da je jedno poglavlje (četrnaesto) u pregovorima o pristupanju EU posvećeno isključivo transportnoj politici.
Evropska komisija u Izvještaju o napretku upozorila je BiH na mali napredak u izgradnji saobraćajne infrastukture. U oblasti transporta potrebno je usvojiti dugoročnu Strategiju te izraditi ključne strateške dokumente i politike za sve podsektore transporta. Propisi o željezničkom, drumskom i vodnom transportu, kao i unutrašnjim plovnim putevima nisu u skladu sa acquis-em.
Brži, sigurniji i udobniji transport u BiH ostaje na polaznoj stanici. Vlasti ne mogu postići dogovor o transportnoj strategiji za koju je EU izdvojila milion evra.Višegodišnja usaglašavanja nisu dala rezultate. Unaprijeđenje transportne infrastrukture treba uskladiti sa dogovorenom mrežom Transportne opservatorije za Јugoistočnu Evropu u kojoj učestvuje Bosna i Hercegovina.
Nataša Kostić, pomoćnica ministra saobraćaja i veza Republike Srpske izjavila je da na niovou BiH može biti donesen bilo koji dokument, ali da se ne provodi na nivou entiteta jer nema usaglašenosti i zbog toga nema realizacije projekata. Kostić smatra da je Ministarstvo transporta i komunikacija BiH nadležno samo za međunarodni saobraćaj i da na toj osnovi treba da se izrađuju svi dokumenti.
Evropska komisija je saopštila da u okviru programa IPA 2 (2014-2020) namjerava prioritet dati ulaganjima u transportnu infrastrukturu. Sva pomoć je uslovljena donošenjem Strategije. Međutim, zbog neusvajanja Okvirne transportne politike i naknadnih strategija za čitavu BiH Evropska komsija može uskratiti buduće investicije u sektoru transporta iz IPA 2 programa.
"Bez usvojene transportne politike BiH prema pravilima IPA 2 programa BiH neće imati pristup milionima eura namjenjenih za sektor transporta posebno za projekte koji se odnose na transportnu infrastrukturu", ,izjavila je za medije Zora Stanić, portparolka Delegacije EU u BiH. Medjutim, ne radi se samo o sredstvima iz IPA 2 programa. Stanić pojašnjava da neće biti moguće ni nastaviti sa projektima koji već primaju sredstva Evropske Unije.
Loš transportni sektor, odnosno putna infrastruktira se odražava i na razvoj turizma kao grane privrede. "Kada bi BiH bila ozbiljna država koja radi za interes svojih građana, realizovala bi se neophodna ulaganja u infrastrukturu zemlje. Nama ne treba samo autoput 5c, nama je nepohodna daleko bolja putna komunikacija između velikog broja gradova. Naša cestovna infrastruktura je zaista ubjedljivo najgora u regiji", konstatovao je Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH. On je podsjetio da je žalosno i to što za razliku od Hrvatske, Crne Gore i Srbije, vlasti nisu prepoznale turizam kao oblast kojoj treba smanjiti PDV i na taj način podržati njen razvoj.
U Agenciji za strana ulaganja BiH (FIPA) smatraju da loša putna mreža, zajedno sa nedostatkom direktnih avio-linija, koje bi povezivale Sarajevo, Mostar i Banjaluku s evropskim metropolama, predstavljaju veliku prepreku za razvoju bh. turizma.
Što se avio saobraćaja tiče, situacija u Bosni i Hercegovini, bar na papiru, ocijenjena je kao vrlo dobra.
Podsjetimo da je i u govoru održanom na konferenciji “Put ka oporavku – odgovor na krizu” u Sarajevu krajem septembra 2012. godine, ambasador Peter Sorensen naveo transportnu infrastrukturu i energetiku kao sektore gdje Bosna i Hercegovina treba da investira.
