U kojoj državi se plaća najviši porez?

U kojim državama bogataši plaćaju najviše poreza? I u kojima oni sa prosječnim platama plaćaju najviše? BBC je objavio članak na osnovu podataka računovodstvene tvrtke Price Waterhouse Coopers (PWC) koja je objavila brojke za članice grupe najrazvijenijih zemalja svijeta G20.

Porez na dobit je vrući krompir među političarima već desetljećima.

Čak su i Beatlesi 1966. godine objavili singl pod nazivom "Taxman" u znak protesta protiv novog "super visokog poreza" u iznosu od 95 % koji je ovaj bend trebao plaćati a koji je uvela laburistička vlada Harolda Wilsona. Najviša porezna stopa u Velikoj Britaniji je danas upola niža, ali je i dalje predmet brojnih rasprava.

U Francuskoj, za vrijeme svoje predizborne kampanje, predsjednik Francois Hollande je obećavao da će primanja viša od milijun eura biti oporezivana stopom od 75 %, na šta su se bogati Francuzi naravno žestoko pobunili. Međutim, sud je 2012. godine poništio ovu njegovu odluku nazivajući je neustavnom, ali on ju je izmijenio i dopunio na način da je poslodavac sada ipak odgovoran da plati.

Kako to izgleda u praksi? Prema ovome, nogometni klub Paris Saint-Germain mora vladi platiti gotovo 35 milijuna eura za godišnju neto plaću njihovog napadača Zlatana Ibrahimovića koja iznosi 11 milijuna eura.

Porezne stope se značajno razlikuju ovisno o državi u kojoj živite. Računovodstvena tvrtka Price Waterhouse Coopers (PWC) je objavila brojke za članice grupe najrazvijenijih zemalja svijeta G20.

Kompanija je izračunala za svaku državu koliko bi novaca ostalo osobi s godišnjim primanjima od 400 hiljada dolara, s hipotekom od 1.2 miliona dolara, nakon što bi ta osoba platila porez i doprinose za socijalno osiguranje. Također, pretpostavka je da je ta osoba u braku i da ima dvoje djece od kojih je jedno mlađe od šest godina.

Dakle, podaci pokazuju da će osoba s visokim primanjima u Italiji odnijeti kući 50.59 % svojih primanja nakon plaćanja poreza. Slijedi Indija u kojoj osobi ostaje 54.90 % prihoda, Velika Britanija (57.28 %), Francuska (58.10 %), Kanada (58.13 %), Japan (58.68 %), Australija (59.30 %), SAD (60.45 %), Njemačka (60.61 %), Južnoafrička republika (61.78 %), Kina (62.05 %), Argentina (64.02 %), Turska (64.64 %), Južna Koreja (65.75 %), Indonezija (69.78 %), Meksiko (70.60 %), Brazil (73.32 %), Rusija (87 %) te Saudijska Arabija (96.86 %).

U većini ovih najbogatijih zemalja bogatiji radnici nose kući između 230 i 280 hiljada dolara godišnje.

Međutim, jedna važna činjenica koja se mora uzeti u obzir kada se uspoređuju najviše porezne stope je prag od kojeg se ta stopa počinje računati jer su razlike među državama ogromne.

"U Velikoj Britaniji se najviša porezna stopa u iznosu od 45 % počinje računati na visini prhoda od oko 250 hiljada dolara dok se u Italiji najviša porezna stopa u iznosu od 43 % počinje računati već od primanja u visini od 125 hiljada dolara", kaže Ben Wilkins iz kompanije PWC.

Od država koje ne spadaju u G20, danska vlada oporezuje radnike stopom u iznosu od 60 % na sva primanja koja premašuju 60 hiljada dolara.

Većina nas može samo sanjati platu koja se oporezuje sa najvišom poreznom stopom, pa kako to onda izgleda za prosječne plate?

Porezne stope je teško upoređivati jer nas većina plaća i druge vrste poreza, kao što je socijalno osiguranje, dok parovi s djecom mogu imati neke porezne olakšice.

Statističari Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj su analizirali prosječna primanja.

"Na gornjem kraju distribucije se nalazi Belgija u kojoj samci plaćaju porez u iznosu od 43 % od ukupnih primanja i doprinosa za socijalno osiguranje. Nakon Belgije slijedi Njemačka sa 39.9 %", kaže Maurice Nettley iz Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. "Najniži porez se plaća u Čileu 7 % i u Meksiku 9.5 %", dodaje on.

Tako će samci sa prosječnom platom u svojoj državi plaćati porez u Belgiji iznosu od 42.80 %, u Njemačkoj 39.90 %, u Danskoj 38.90 procenata, u Mađarskoj 35 %, u Austriji 34 %, a u SAD-u 22.70 %, Novom Zelandu 16.40 %, Izraelu 15.50 %, Južnoj Koreji 13 %, te Meksiku 9.5 % i Čilu 7 %.

Bračni parovi sa dvoje djece u Danskoj plaćaju porez u iznosu od 34.8 %, u Austriji 31.9 %, u Belgiji 31.8 %, u Holandiji 28.7 %, u Njemačkoj 21.3 %, u SAD-u 10.4 %, a u Češkoj Republici 5.6 %.

Porezna stopa u Njemačkoj velikodušno pada sa 39.9 na 21.3 % zbog poreznih olakšica na djecu. Međutim, olakšice na djecu u prosjeku iznose 5.5 %.

Zanimljivo je da je Grčka jedina država u kojoj plaćate veći porez ako ste u braku i imate djecu.

Naravno, svrha plaćanja poreza su usluge koje bi vlada trebala pružati u zamjenu.

"U mnogim europskim zemljama porezne stope i doprinosi za socijalno osiguranje su visoki, ali pogodnosti koje država pruža imaju tendenciju da budu velikodušne u poređenju sa drugim dijelovima svijeta", kaže Nettley.

"Ako se razbolite ili izgubite posao država će vam pomoći sa svojim doprinosom, a tu su također i velikodušni mirovinski aranžmani", zaključuje on.

Autor: Ben Carter, BBC (Prevela: Elma Mujagić)