Koliko stanovništvo ima povjerenje u banke i misli li na crne dane?

Štednja novca mudra je investicija za budućnost. Ipak, u zemlji gdje prosječna neto plata ne prelazi 860 maraka, uz dnevne izdatke i plaćanje računa, za taj luksuz nema dovoljno prostora.

Podaci Udruženja banaka BiH svjedoče da povjerenje građana u banke raste. Štednja je dostigla 11 milijardi maraka. Čak uvjeravaju - ne treba brinuti ni za privredna ulaganja ukoliko prije toga evropsku regulativu dosljedno primijenimo.

"Ukupni depoziti su preko 2,5 milijarde veći od kredita. To znači da BiH ima dovoljno izvora sredstava za finansiranje. Osim toga, sve banke mogu povući od 'majki' izvore za finansiranje, ali po evropskim pravilima, po regulativi, po Bazelu 3, po kojem je bankarstvo regulirano", objašnjava Berislav Kutle, izvršni sekretar Udruženja banaka BiH.

Banke sa stranim kapitalom u BiH nude mnoge pogodnosti i usluge da bi privukle klijente i ohrabrili ih na štednju. Kamatne stope na depozite zavise od iznosa i perioda oročenja.

"S krajem 2016. godine ukupni depoziti Raiffeisen banke su iznosili 3,18 milijardi KM", kaže Karlheinz Dobnigg, predsjednik Uprave Raiffeisen bank d.d. BiH., te dodaje: "U prvih 9 mjeseci ove godine, depoziti fizičkih lica su porasli u odnosu na isti period prošle godine. Kao predsjednik Udruženja banaka, istakao bih da su ukupni depoziti fizičkih lica na ovom tržištu zabilježili porast od 8% u odnosu na isti period prošle godine".

Posljednja svjetska ekonomska kriza poljuljala je finansijsku stabilnost i dovela do štampanja novčanica koje nemaju realnu vrijednost.

"U 2008. su SAD, a kasnije i EU, počeli izdavati novac koji nema pokrića. U BiH kontravrijednost KM-u je euro - Evropska centralna banka svaki mjesec izdaje novih 60-70 milijardi eura, a samim tim indirektno smanjuje vrijednost našeg novca", navodi Kutle.

Višak novca dovodi do pada kamatne stope. U EU ona je ispod nule. Nastavak ovakvog trenda mijenja dosadašnji pogled na štednju.

"Klijent gotovo nema razloga držati novac u banci ili na računu, a drži ga jer je naučio i to mu je bila normalna vrijednost bila, a drugo - nema novih elementa kako oploditi novac", nastavlja Kutle.

Da je politička situacija sigurnija, nesporno bilo bi više ulaganja u privredu.

"To je stvar građana - kad se oni odluče štedjeti na duži rok, a ne kratkoročno, banke će biti u poziciji da to koriste. Međutim, nisu problem investicije jer su banke likvidne - ono što se mora uraditi je unapređenje poslovne klime, smanjenje opterećenja privredi i eliminiranje političke krize", tvrdi Zlatko Hurtić, savjetnik premijera FBiH.

Porast štednih depozita kod nas nije jedina pretpostavka za preusmjeravanje akumuliranog novca u privredu. S druge strane, oni koji mogu štedjeti, za razliku od drugih koji mjesečna primanja potroše za nekoliko dana, to rade zbog straha od neizvjesne budućnosti. Malo je onih koji štede računajući na uvećanje vrijednosti od kamata.

O štednji u funkciji planiranja budućnosti u emisiji Federacija plus govorili su Muamer Halilbašić, direktor Ekonomskog instituta u Sarajevu, i Mirha Hasanbegović, članica uprave Raiffeisen banke.