Kapital / BH BERZE

Svjetska banka: Kriza teško pogađa siromašne u zemljama u razvoju

16.02.2009. 09:31 / Izvor: eKapija.ba

Rastuća svjetska ekonomska kriza u siromaštvo tjera do 53 miliona više ljudi u zemljama u razvoju, a predviđanja da će stope smrtnosti djece naglo porasti predstavlja ozbiljnu prijetnju za postizanje međunarodno dogovorenih ciljeva za prevazilaženje siromaštva, navodi se u saopćenju Grupacije Svjetske banke.

Nove procjene za 2009. godinu pokazuju de će niže stope ekonomskog rasta primorati 46 miliona više ljudi da žive sa manje od 1,25 $ dnevno, nego što je to očekivano prije krize. Dodatnih 53 miliona ljudi će biti prisiljeni da žive sa manje od 2 $ dnevno. To je dodatni broj ljudi pored 130-155 miliona ljudi koji su 2008. godine dovedeni do siromaštva zbog vrtoglavog povećanja cijena hrane i goriva.

Ova nova predviđanja naglašavaju ozbiljnu prijetnju postizanju UN-ovih Milenijumskih razvojnih ciljeva (MDGs), koji iznose specifične ciljeve za prevazilaženje siromaštva do 2015. godine. Nova istraživanja pokazuju da će znatno niže stope ekonomskog rasta značajno usporiti napredak u smanjenju smrtnosti djece. Preliminarne procjene za period 2009. – 2015. godine pokazuju da bi u prosjeku 200,000 do 400,000 djece više moglo umrijeti svake godine, odnosno ukupno između 1,4 i 2,8 miliona, ukoliko se kriza nastavi.

"Globalna ekonomska kriza prijeti da postane socijalna kriza u brojnim zemljama u razvoju, osim ukoliko te zemlje ne poduzmu ciljane mjere za zaštitu ugroženih ljudi u svojim zajednicama", istakao je predsjednik Grupacije Svjetske banke, Robert B. Zoellick, koji je prisustvovao sastancima finansijskih ministara zemalja G7 u subotu 14. februara 2009. godine.

"Iako je veliki dio svijeta fokusiran na spašavanje banaka i pakete stimulacija, ne bismo trebali zaboraviti da su siromašni ljudi u zemljama u razvoju izloženi daleko većem riziku ukoliko njihove privrede zapadnu u poteškoće. Ova globalna kriza zahtijeva globalno rješenje. Mora se razgovarati o potrebama siromašnih ljudi u zemljama u razvoju", dodaje Zoellick.

U izvještaju koji je objavljen pred sastanak finansijskih ministara G7 zemalja u subotu, Svjetska banka navodi da je skoro 40% od 107 zemalja u razvoju u velikoj mjeri izloženo posljedicama krize koje dovode do siromaštva, dok su preostale zemlje izložene umjerenom riziku, a manje od 10% se suočava sa malim rizikom.

U izvještaju pod nazivom "Svjetska ekonomska kriza: Procjena ranjivosti iz perspektive siromaštva" navodi se da je za zemlje izložene riziku ključno da finansiraju otvaranje radnih mjesta, osiguraju ključne usluge i infrastrukturu, te socijalne programe za siromašne. Međutim, tri četvrtine ovih zemalja ne mogu prikupiti sredstva na domaćem ili stranom tržištu kako bi finansirali programe za ublažavanje negativnih posljedica smanjenih ekonomskih aktivnosti. Jednoj četvrtini izloženih zemalja također nedostaje kapacitet da prošire izdatke kako bi zaštitile ugrožene kategorije. Ovaj izvještaj poziva na finansijsku podršku u vidu donacija i povoljnih kredita uz niske kamate ili beskamatnih kredita za ove zemlje.

Zoellick je nedavno zatražio osnivanje "Fonda za ugrožene" u koji bi svaka razvijena zemlja uložila 0,7% od vlastitog stimulativnog paketa. Tri prioritetna područja Fonda za ugrožene su: socijalni programi, investicije u infrastrukturu, te podrška malim i srednjim poduzećima i mikrofinansijskim institucijama.. .

Grupacija Svjetske banke čini velike napore da ponudi proširene i inovativne proizvode i usluge za pomoć zemljama u razvoju:

§ Značajno povećano kreditiranje putem Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD): IBRD bi mogla dati nova sredstva do 100 milijardi $ tokom slijedeće tri godine. Ove godine, kreditiranje bi se moglo skoro utrostručiti na 35 milijardi $.

§ Brza sredstva od Međunarodne razvojne asocijacije (IDA): Fond koji trenutno postoji kako bi ubrzao pružanje sredstava od 2 milijarde $ za pomoć najsiromašnijim zemljama da se nose sa krizom. Novac će se koristiti za programe socijalne zaštite, infrastrukturu, obrazovanje i zdravstvo, što je dio fonda IDA15 u iznosu od 42 milijarde $ za najsiromašnije ljude.

§ Odgovor na krizu hrane: Skoro 900 miliona US$ pomoći je odobreno ili je u postupku odobravanja zemljama u razvoju da se nose sa utjecajem visokih cijena hrane putem fonda za hranu od 1,2 milijarde US$.

IFC, članica Grupacije Svjetske banke, koje se fokusira na privatni sektor, je pokrenula nove fondove kako bi pružila sredstva od oko 30 milijardi $ tokom slijedeće tri godine, te kako bi se:

§ osigurali trgovinski tokovi. IFC planira da udvostruči sredstva svog postojećeg Globalnog programa finansiranja trgovine na 3 milijarde $ tokom trogodišnjeg perioda i da prikuplja sredstva iz drugih izvora.

§ ojačali bankarski sistemi u finansijskim poteškoćama. IFC uspostavlja globalni dionički fond za rekapitalizaciju banaka suočenim sa finansijskim poteškoćama. IFC očekuje da će investirati 1 milijardu $ tokom tri godine, a Japan planira investirati 2 milijarde $. Fond od 3 milijarde $, kojim će upravljati IFC, je globalni dionički fond subordiniranog duga koji za cilj ima rekapitalizaciju banaka na malim tržištima u razvoju.

§ održali infrastrukturni projekti. IFC planira investirati barem 300 miliona $ tokom tri godine i prikupiti barem 1,5 milijardi $ kako bi omogućio revolving kredite i rekapitalizirao održive privatne infrastrukturne projekte u finansijskim poteškoćama. Njemačka je izdvojila 100 miliona EUR za ovaj fond. Uz dodatna sredstva od KfW banke, ovaj iznos bi se mogao povećati na pola milijarde EUR.

§ podržalo mikrofinansiranje. IFC i Njemačka su pokrenuli fond od 500 miliona $ koji će pružati podršku mikrofinansijskim institucijama koje imaju poteškoća sa refinansiranjem zbog svjetske finansijske krize. To će osigurati da zajmoprimci malih primanja u zemljama u razvoju i dalje imaju pristup finansiranju.

§ preusmjerila savjetodavna podrška za pomoć poduzećima da prevaziđu krizu. IFC vrši preusmjeravanje programa savjetodavnih usluga za pomoć klijentima da se nose sa krizom. Prema procjeni IFC-a postoji potreba za finansiranjem u iznosu od barem 40 miliona $ tokom tri godine.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital