Uspješni Bosanci i Hercegovci u svijetu
Mlada istraživačica bh. korijena, Ida Fazlić i njen tim došli do nevjerovatnog otkrića
Istraživačica Ida Fazlić, porijeklom iz Brčanka, dijelom je tima koji je došao do neobičnog oktrića na jednom od najpoznatijih umjetničkih djela Rembrandta.
Istraživačica Ida Fazlić, porijeklom iz Brčanka, dijelom je tima koji je došao do neobičnog oktrića na jednom od najpoznatijih umjetničkih djela Rembrandta - "Noćna straža".
Inače, riječ je o slici naslikanoj 1642. godine, koja je izložena u Rijks muzeju u Amsterdamu i smatra se najpoznatijim Rembrandtovim djelom.
"Noćnu stražu" je naslikao Rembrandt 1642. godine i izložen u Rijksmuseumu u Amsterdamu, smatra se najpoznatijim Rembrandtovim djelom. Mapiranje rendgenske difrakcije praha (XRPD) otkrilo je neobično prisustvo olovnog(II) formata, Pb(HCOO)2, u nekoliko područja slike.
Do sada, ovo jedinjenje nikada nije prijavljeno u historijskim uljanim bojama. Ida i njezin tim objavili su rezultate u AngewandteChemie , jednom od najstarijih i najprestižnijih svjetskih časopisa o kemiji (impakt faktor 16.82).
Ko je Ida Fazlić
Rođena je i odrasla u Brčkom. Dodiplomske studije u konzervaciji i restauraciji kulturno-historijskog naslijeđa započela je 2014. godine na Akademiji likovnih umjetnosti i Prirodno-matematičkom fakultetu Sarajevo pri Univerzitetu u Sarajevu . U toku svog dodiplomskog školovanja odrađivala je višegodišnji volonterski staž u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine , Umjetničkoj galeriji BiH i Historijskom muzeju BiH. Kroz takvu praksu prikupila se važna saznanja i vještine u polju konzervacije raznih materijala, poput drveta, papira, kamena i štafelajnih slika. Pri tome se najviše dojmio rad na slikanim djelima, to jest, zanimale su se kemijske i fizičke reakcije koje rezultiraju degradacijom slike.
Stoga je 2017. godine upisala magistarske studije iz Nauke i tehnologije u konzervaciji kulturnog naslijeđa na Università Ca' Foscari Venezia. U toku te dvije i po godine istraživala je djela savremene umjetnosti, te je prvi put dobila priliku da surađuje s međunarodno priznatim znanstvenicima i konzervatorima. Specijalizirala se za NMR analizu sušećih ulja koja se koriste kao vezivo u uljanim slikama i igraju važnu ulogu u reakcijama i starenju takvih djela. Uz to je odradila i dvomjesečni staž kroz Erasmus + internship program u Kunsthistorisches Museum Vienna muzeju u Beču gdje je dobila priliku pomoći u analizama Caravaggiove slike David sa glavom Golijata.
U ožujku 2021. godine započeo sam doktorske studije pri European Synchrotron Radiation Facility - ESRF u Grenobluu, Rijksmuzeju i AkzoNobel -u. Student je University of Amsterdam / Universiteit van Amsterdam i trenutno započinje svoju 3. godinu. Studij traje sveukupno 4 godine, od kojih je godina dana pri Rijksmuzeju u Amsterdamu. Fokus njenog doktorskog istraživanja su interakcije sikativa i ulja, te njihovi proizvodi i uloga u slikarstvu.
"Odrastajući u zemlji koja se obnavljala nakon godina ratnih razaranja, naučila sam koliko je važna restauracija i konzervacija. Očuvanje kulturnog naslijeđa suštinski je povezano s onim što jesmo, i kao takvo, može biti ključna karika u našim pokušajima da premostimo podjele u ratom razorenim društvima. Željela bih pomoći razvoju nauke o kulturnoj baštini u svojoj zemlji, Bosni i Hercegovini. Voljela bih da uzvratim i doprinesem prenošenju svog znanja na mlade generacije koje bi možda željele da idu istim putem kao ja", kaže Ida.
Ovu vijest, kao i brojne druge o uspješnim Bosancima i Hercegovcima u svijetu, sa javnošću je podijelio Edhem Eddie Čustović, profesor na La Trobe univerzitetu u Melbourneu, jedan od osnivača BH Futures Foundation i bh. aktivista.
Kako je Čustović najavio, Ida Fazlić će izlagati na BHFF godišnjem trominutnom takmičenju za mlade istraživače u Bosni i Hercegovini. "Ida, ti si prava inspiracija!", kazao je.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
