Bh. industrija pekarstva predstavlja značajan potencijal za poboljšanje EE

Jedna od grana industrije koja spada među najveće potrošaće energije je i prehrambena industrija.

Iako se do nedavno smatralo da u ovoj grani industrije potrošnja energije nije nešto značajna, nakon što su urađene stručne analize i procjene došlo se do drugih zaključaka.

Velika potrošnja energije leži najviše u raznolikosti procesa te je zbog toga teško bilo specificirati potrošnju energije.

Aida Hodžić iz CETEOR-a zajedno sa koautorom Prof. Dr. Husika Azrudinom, uradila je analizu energijske efikasnosti u prehrambenoj industriji konkretno u sektoru pekarstva koja je prezentirana u okviru VII Savjetovanja o energetici u BiH - 7E.

Savremene analize pokazuju da se na prehrambenu industriju u svijetu troši oko 10 posto od ukupne energije koja je potrebna za cjelokupni idustrijski sektor.

Kao primjer dobre prakse upravljanju energijskom efikasnosti navedena je pekara u San Francisku. Uvođenjem mjera EE kao što su ugradnja visokoefikasnih motora, smanjenje pritiska pražnjenja kompresora i sli. postignute su uštede u potrošnji energije od oko 9 posto od ukupne potrošnje u pogonu i prirodnog gasa od 3 posto.

Industrija BiH je dosta nerazvijena i na ovaj sektor otpada oko 20 posto potrošnje energije.

"Bh. kompanije su dosta energijski intezivne, što znači da troše jako puno energije kroz pojedine procese. Industrija pekarstva ima značajan udio potrošnje energije te s toga predstavlja značajan potencijal za poboljšanje energijske efiksnosti", kazala je Hodžić.

S ciljem procjene potencijal za EE u prehrambenoji idustriji BiH izvršen je audit jedne od najvećih pekara u našoj zemlji.

"Potrebe ove kompanije za snadbijevanjem električnom energijom su zadovoljene korištenjem lož ulja i prirodnim gasom, te je izvršena analiza potrošnje energije energenata na nivou kompanije za period 2014 - 2016. godina. Rezultati su pokazali da je najveća potrošnja zabilježena kod prirodnog gasa, zatim električne energije a na trećem mjestu je lož ulje. Takva potrošnja uzrokuje značajne emisije ugljen dioksida. Analizom je utvrđeno i da je najveći potrošać energije energenata sektor za proizvodnju pekarskih proizvoda te ja taj pogon detaljno analiziran", pojasnila je Hodžić.

U studiji je navedneo da su auditom i korištenjem određene opreme uočena mjesta prekomjernih gubitaka energije. Riječ je o proizvodnim linijama za proizvodnju hljeba gdje cijevi kojima se dovodi para u izmjenjivač toplote nisu bile izolovane, zatim toplota dimnih gasova iz peći proizvodnih linija se ne iskorištava i drugo.

Hodžić pojašnjava da su analizom uočeni problemi u radu rashladnih uređaja, nastalih kao posljedica oštećenja i curenja na cjevovodnim sistemima, zbog oštećene izolacije, curenja rashladnog medija, pojave leda na vratima hladnjače usljed oštećenja gume i sl.

"U sklopu pogona se nalazi vlastita kotlovnica na koju su instalirana tri parna kotla niskog pritiska koji kao pogonski medij koriste prirodni gas ili lož ulje.  Analizom je uočeno curenje pare na spojevima ventila, spremnik nije bio izolovan i drugi kvarovi. Tu je još i sistem rasvjete koji je baziran na starim cijevima t12. U poginima je oko 156 rasvjetnih tijela od kojih je 51 zabilježen kao neispravam", kaže ona.

Obzirom na rezultate izvršenog energijskog pregleda i analize potrošnje došlo se do zaključka kaže Hodžić, da u pogonu postoji značajan potencijal za uštedu energije  te su shodno tome analizirane mjere koje su razvrstane na organizacione mjere koje ne zahtjevaju značajna finansijska ulaganja.

"Studija slučaja je pokazala da se implemetacijom mjera koje zahtjevaju značajna finansijska ulaganja u pogonu mogle postići uštede prirodnog gasa od oko 13 posto, a specifična potrošnja energije koja je izračunata kao odnos ukupne energije i količine utrošenog brašna ko osnovne sirovine, bi se smanjila za 4,7 posto a samim tim i emisija CO2 bi se smanjila za pet posto", navodi Hodžić, te dodaje da je specifična potrošnja energije prije implementacije mjera sanacije iznosila oko 2.500 kWh po 1t utrošenog brašna.

Nakon implementacije high cost mjera SPE bi se smanjila za 4,7 posto.

"Međutim ukoliko bi se pored high cost mjera implementirale mjere koje ne zahtjevaju značajna finansijska ulaganja SPE bi se smanjila za 2,8 posto. Ukupno smanjenje specifične potrošnje energije iznosi oko 8 posto", kazala je.

Napravljeno je i poređenje sa tri slovenačke pekare koje imaju približno isti obim proizvodnje i slične tehnološke proces, gdje je utvrđeno da pogon bez mjera implementacije ima oko 2,3 puta veću SPE a nakon implementacije bi se taj odnos smanjio na 2,1 posto.

Na nivou BiH ukupna potrošnja energije u prehrambenoj industriji u 2016. godini iznosila je oko 59 kilo tona ekvivalentne nafte. Ukoliko se pretpostavi da je isti potencijal za enrgijsku efikasnost i za ostale pogone kao i za analizirani, dolazi se do zaključka tj. procjenjuje se da bi ukupan potencijal energijske efiksnosti u prehrambenoj industriji iznosio 4,43 kilo tona ekvivalentne nafte.

Uz približno isti energijski miks u ostalim pogonima kao i u analiziranom, smanjenje emisije stakleničkih gasova bi iznosio 13 hiljada tona CO2 godišnje a novčana vrijednost ovog smanjenja  bi iznosila 500.000 KM na godišnjem nivou.

I.M.