Kategorično se traži povećanje izvoznih kvota!

Pomoćnik ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Dragiša Mekić potvrdio je Srni da je delegacija BiH u prvom krugu pregovora sa delegacijom Evropske komisije u Briselu zatražila povećanje određenih kvota, prvenstveno ribe, šećera i vina za bescarinski izvoz u EU.

"Delegacija BiH iznijela je zahtjeve BiH za povećanje godišnjih  izvoznih kvota za ribu – 5.000  tona za pastrmku,  1.000 tona za šarana, 3.000 tona za konzervisane srdele i 2.000 tona za konzervisane inćune, zatim šećer (1701  i 1702) – 50.000 tona i vino – 43.000 hektolitara", precizirao je Mekić u intervjuu Srni.

On  pojašnjava  da se pregovori vode radi zaključivanja Protokola uz Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima između Evropske zajednice - s jedne, i BiH - s druge strane, da bi se uzelo u obzir pristupanje  Hrvatske EU.

"Izvozne kvote za EU trenutno su nam ograničene i nedostatne su za naše mogućnosti u vezi sa bescarinskim izvozom na evropsko tržište.  EU je pokušala da tom prilikom zatraži od BiH da joj da bescarinske kvote za određene vrste proizvoda, i to pretežno onih proizvoda koje je Hrvatska u značajnoj mjeri izvozila  u  BiH, ili - kako to oni nazivaju - roba tradicionalne trgovine između BiH i Hrvatske", ističe  Mekić.

On je podvukao da Brisel očigledno želi da taj dio Hrvatska "unese" u EU.

Prema njegovoj ocjeni, problem je u tome što su te vrste robe koje je Hrvatska najviše izvozila u BiH, zapravo ona roba koju BiH proizvodi u značajnim količinama.

"Naša preduzeća, otvaranjem tržišta, susrela bi se ne više samo sa konkurencijom iz Hrvatske nego iz cijele EU, i to sa robom koju su visoko subvencionisale države EU. Hrvatska bi u tom slučaju bila u prednosti zato što će joj se subvencije za poljoprivredne proizvode povećati ulaskom u EU", pojašnjava pomoćnik ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Drugi dio problema, za koji je u Briselu jasno rečeno da nije prihvatljiv za BiH, jeste to što je još u pregovorima o Sporazumu i stabilizaciji sa EU BiH definisala da joj je upravo ovaj dio, koji sada Hrvatska traži, veoma osjetljiv, pa želi da pomenute proizvode zadrži u punoj carinskoj zaštiti do ulaska u EU.

Tako bi  što bolje pripremila domaća preduzeća za konkurenciju koja ih očekuje na otvorenom evropskom tržištu.

"Budući da EU nije bila spremna na ovakav naš stav, jer nismo željeli da damo nikakve ustupke, a zatražili smo jednostrano povećanje kvota za robu iz BiH,  naši domaćini su nam rekli da će u pisanoj formi zatražiti uvid za koje je proizvode EU zainteresovana i o tome ćemo razgovarati i u drugoj rundi pregovora, krajem februara u BiH", istakao je Mekić.

On je precizirao da će sjednica Pododbora biti 20. februara u Banjaluci,  a  sutradan, najvjerovatnije, i drugi krug pregovora sa Evropskom komisijom.

Prema njegovim riječima, ovim sastancima prethodiće i tehnički sastanak koji bi trebalo da bude održan krajem januara, kada se očekuje odgovor EU na zahtjev BiH za povećanje izvoznih kvota.

"Istovremeno, i mi ćemo tada morati da saopštimo da li smo spremni da u tom procesu damo i određene ustupke EU u vezi sa njenim zahtjevima", potvrdio je Mekić.

Govoreći o šansama BiH u ovim pregovorima, on je   ponovio da BiH mora da odredi u kojoj mjeri će poštovati princip tradicionalne trgovine, budući da EU već ima iskustvo stečeno prethodnim prijemom novih članica, konkretno Rumunije i Bugarske.

Mekić je naveo da je delegacija BiH  obavila konsultacije sa Srbijom, "mobilisala" je i Makedoniju, a pokušava razgovarati i sa Crnom Gorom i Albanijom - da bi svi zajedno stali u odbranu domaćeg tržišta i domaće proizvodnje  u novim uslovima privređivanja i trgovine sa EU.

Prema njegovim riječima, i CEFTA sporazum omogućava ovakve inicijative, tim prije jer je riječ o svojevrsnoj "predligi" za EU.

Dvije delegacije razgovarale su i o potrebnim izmjenama Protokola o porijeklu robe, a inicijalni stav Evropske komisije bio je da se u Protokol uz Privremeni sporazum samo unese pozivanje na Pan-Evro-Med konvenciju o porijeklu robe.

Delegacija BiH iznijela je promjedbu da BiH još nije postala članica pomenute konvencije, te da članovi delegacije ne mogu govoriti o daljim aktivnostima i očekivanim rokovima.