Ko u septembru putuje na Trgovsku goru: Eksperti iz BiH procjenjuju stanje na licu mjesta

Domaći eksperti, najvjerovatnije u septembru, odlaze na Trgovsku goru da bi na licu mjesta sagledali šta Hrvatska trenutno radi na toj lokaciji gdje planiraju da skladište radioaktivni otpad i istrošeno gorivo iz Nuklearne elektrane "Krško", potvrdio je za "Glas Srpske" predsjedavajući Ekspertskog tima Emir Dizdarević.

Dogovor o odlasku u Hrvatsku stručnjaka iz BiH koji su zaduženi da, u što većoj mjeri, prate aktivnosti hrvatskih kolega po ovom pitanju, postignut je početkom jula na sastancima sa, između ostalih, predstavnicima Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva.

Spisak stručnjaka trebalo bi da bude poznat u narednim danima, a dogovor je da ih ide maksimalno deset.

"Očekujem da naši eksperti kažu kada bi mogli ići. Na posljednjem sastanku u Zagrebu, sa predstavnicima tamošnjeg Fonda, je rečeno da se najavimo dvije sedmice ranije, i da što se njih tiče, neće biti problema. Za sada i za ovaj odlazak nam nisu potrebne posebne dozvole sa viših nivoa. Sada je do nas da se usaglasimo ko će ići", rekao je Dizdarević.

Okvirni dogovor je, kako je pojasnio, da dođu na Trgovsku goru, odnosno kod bivše kasarne Čerkezovac do objekata, da vide u kakvom su stanju, da li je i šta rađeno.

"Za sada je izabrana firma za određena hidrogeološka istraživanja i to će nam biti važno, ako i kada počnu sa uzimanjem uzoraka, da dobijemo saglasnost da i naši geolozi budu prisutni kada budu uzimali uzorke tla", istakao je Dizdarević, naglasivši da će veoma važni ulogu u daljem poslu imati i seizmolozi zbog učestalih zemljotresa na užem i širem području.  I Hrvatska je, dodao je, angažovala svoje stručnjake da prate seizmološku situaciju.

"Instalirane su neke stanice koje će to da prate. Vjerujem da će i o tome biti riječi na okruglom stolu koji bi u septembru ili oktobru mogao biti u Banjaluci", rekao je Dizdarević.

Govoreći o nekim budućim koracima, kada počne uzimanje uzoraka na toj lokaciji, naglasio je da će im tada trebati određene dozvole kako bi, kada se krene sa bušotinama, bili na licu mjesta.

"Zatražili smo već od viših nivoa vlasti u BiH da se angažuju kako bi dobili dozvole da prisustvujemo uzorkovanju ako se krene sa bušotinama. Planirana je čak bušotina dublja od 150 metara. Na sastanku u Zagrebu nam je rečeno da Fond, koji je operator, ne može da nam samostalno da dozvolu te da to mora da ide preko nadležnih institucija dvije zemlje. U svakom slučaju, tražimo to već sada, kako bismo, ako i kada dođe do toga na Trgovskoj gori, imali sve potrebne dozvole. Naše pravo je da tražimo i očekujemo da ćemo ih i dobiti, ali Hrvatska nije dužna da to odobri", rekao je Dizdarević, koji je i zamjenik direktora Regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH.

Hrvatska je vlasnik polovine elektrane "Krško" u Sloveniji i mora da preuzme pola otpada, a u BiH, osim Ekspertskog, funkcioniše i Pravni tim koji se bavi ovom tematikom. Iz tamošnjeg Fonda za finansiranje razgradnje saopšteno je ranije da će izradu studije opasnosti od potresa na lokaciji skladišta nisko i srednje radioaktivnog otpada obavljati zagrebački Prirodno-matematički fakultet. 

Zajednički stav

Stav svih u BiH je da Trgovska gora ne može biti mjesto za skladištenje tog otpada jer je nalazi uz samu granicu i u slivu Une koja je proglašena za zaštićeno područje, a poseban akcenat je na mogućoj ugroženosti zdravlja oko 250.000 stanovnika. Protiv odlagališta na toj lokaciji su građani i vlast s druge strane Une, odnosno u opštini Dvor u Hrvatskoj.

Fotografija: etleboro.org