Konkretnim mjerama smanjiti inflaciju i djelovati na poboljšanje kupovne moći

Građani Bosne i Hercegovine u strahu su zbog ratnog stanja u Ukrajini. Ekonomski stručnjaci danima upozoravaju da su bh. vlasti trebale ranije reagovati i hitno preduzeti mjere kojima bi zaštitili građane naše zemlje. O ovoj i drugim aktuelnim temama za BHT1 uživo govorila je Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske.

"Činjenica je da je ovo što se sada dešava kada je u pitanju Ukrajina samo pogoršalo ionako tešku situaciju. Posljedice covida i sve ono što je pogodilo globalnu ekonomiju odražava se naravno i na Bosnu i Hercegovinu. Ekonomija Bosne i Hercegovine je vrlo ranjiva, mala ekonomija i sve ono što se dešava globalno mnogo je jače sa posljedicama na našim prostorima", navodi Mišić, napominjući da bh. vlasti treba da preduzmu konkretne mjere kako bi zaštitili građane, usljed novonastale situacije i ratnog sukoba u Ukrajini.

"Kupovna moć građana cijele Bosne i Hercegovine je izuzetno ugrožena. Mi imamo na sceni veoma veliku inflaciju. Ona je dvocifrena, bez obzira što vlasti govore o jednocifrenoj inflaciji i pokušavaju nekako da tješe svoje građane. Mislim da u ovom trenutku treba djelovati konkretnim mjerama koje će smanjiti inflaciju, odnosno na neki način djelovati na poboljšanje kupovne moći i time sačuvati ekonomsku i socijalnu stabilnost svojih građana", smatra Mišić.

Do ovog trenutka, osim nekoliko inicijativa, nismo imali nijednu konkretnu mjeru niti sa jednog nivoa vlasti, napominje naša sagovornica.

"Građani trpe, radnici trpe, plate su izuzetno niske. Ono što smo u Republici Srpskoj uspjeli da uradimo je da povećamo plate radnicima ali prije nego što su dobili te plate, inflacija je 'pojela' to povećanje i otišla još korak iznad, odnosno smanjila je kupovnu moć radnika i građana, a konkretnih mjera još uvijek nema", upozorila je Mišić.

Slobodno formiranje cijena ne podrazumijeva lihvarstvo

Mišić ocjenjuje da bh. političari i analitičari najčešće daju optimistične odgovore na pitanje kako zaustaviti trenutno divljanje cijena dok stvari, kako kaže, izgledaju potpuno drugačije.

"Kad govorimo o slobodnom tržištu, dakle o slobodnom formiranju cijena, na našim prostorima to se pretvorilo u javašluk. Onaj ko želi da se što prije i što više obogati, on formira cijene po vlastitom nahođenju bez ikakve kontrole. Slobodno formiranje cijena ne podrazumijeva lihvarstvo, a mi upravo takvo nešto imamo na prostoru cijele Bosne i Hercegovine", mišljenja je Mišić.

Ona je također ocijenila da je među bh. građanima prisutan veliki strah zbog ratnih dešavanja u Ukrajini i moguće refleksije na političko-ekonomsku situaciju u našoj državi.

"I ne treba kriviti građane što hrle u markete, što hrle u banke da podignu svoj novac i da stvore neke zalihe jer ljudi koji žive na ovom prostoru su navikli na takve događaje. Pokazalo se da to stvaranje ličnih zaliha jeste nekakva sigurnost, makar prividno. Zato mislim da se trebalo djelovati vrlo racionalno kada su u pitanju vlasti, da se objasni da neće bankarski sektor propasti u Bosni i Hercegovini, da ne treba dizati depozite, da nema razloga za drastičan porast cijena i da preduzmu određene mjere koje bi mogle u ovom trenutku doprinijeti da se stanje stabilizuje", rekla je Mišić.

Nama nema bolje borbe protiv inflacije od povećanja potrošnje

Mišić je u razgovoru za BHRT pojasnila koje su to konkretne mjere kojima bi se kontrolisala inflacija i pad kupovne moći.

"Prva mjera koja je karakteristična u kriznim situacijama je da se djeluje iz robnih rezervi, da vlade kupuju određene proizvode i ubacuju na tržište i time obaraju cijene koje su već formirane, čime dolazi do kontrolisanja cijena, odnosno do pada cijena. Mi nemamo robne rezerve i ne možemo tako djelovati. Ono što takođe vlasti mogu da rade jeste da se iz budžeta interventno kupe određene količine namirnica, djelovati na tržište i time obarati cijene osnovnih životnih namirnica. Još uvijek to nisu uradili. Treća stvar koju deset godina zagovaramo je uvođenje diferencirane stope PDV-a. To je nešto što može vidljivo djelovati kada su upitanju životne namirnice. Četvrta stvar koju vlasti mogu uraditi jeste da se povećaju plate. Nama nema bolje borbe protiv inflacije, pada BDP-a od povećanja potrošnje. Inflaciju možemo zaustaviti time da imamo dovoljno sredstava da možemo kupovati, odnosno da se zaustavi urušavanje valute konvertibilne marke koja postaje sve manje vrijedna, za nju sve manje možete kupiti. Ukoliko održite kupovnu moć, vi ćete na neki način kontrolisati, ako ne i zaustaviti inflaciju, odnosno pad kupovne moći", rekla je, između ostalog, predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić u emisiji BHT1 uživo.