Ako ne bude dogovora o Trgovskoj gori, biće preduzeti novi koraci

Domaći stručni timovi koji su formirani da bi BiH što bolje skrojila strategiju za borbu protiv namjera susjedne Hrvatske da u neposrednoj blizini granice skladišti opasni otpad iz Nuklearne elektrane “Krško”, privode kraju još jednu fazu rada, a uz ispitivanje tla s ove strane Une sve izvjesnije je i obraćanje sudu za ljudska prava u Strazburu.

Hrvatska je vlasnik polovine elektrane “Krško” u Sloveniji i mora da do 2023. godine preuzme pola otpada, zbog čega posljednjih mjeseci sprovodi ozbiljne pripremne analize za skladištenje i odlagalište nuklearnog otpada iz “Krška” na mjestu nekadašnje kasarne “Čerkezovac” na Trgovskoj gori. BiH, s druge strane, nije saglasna sa tim zbog opasnosti koje bi, kako tvrde njeni predstavnici, takav potez mogao da izazove po život oko 250.000 stanovnika u sliku rijeke Une te prirodu. Za nekoliko dana bi, kaže za “Glas” zamjenik predsjedavajućeg Pravnog tima Vitomir Popović, trebalo da budu poredani i pravni koraci koje bi BiH mogla da povuče ako se ništa ne promijeni na terenu.

"U ovom momentu nije ni moguće doći do kompletne pravne strategije. To je veoma složen i zahtjevan posao, ali dobar dio je završen. Jedan aspekt je političkog karaktera, odnosno da ministarstva inostranih poslova BiH i Hrvatske otvoreno razgovaraju, a ako se to ne bi desilo, što je moguće, na to treba dati odgovor i zaštititi stanovništvo. Razmatramo mogućnost obraćanja Evropskoj komisiji jer je Hrvatska članica EU, a BiH potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju", istakao je Popović.

Još jedna mogućnost koja stoji na raspolaganju kada eksperti završe svoj dio posla u vezi sa ispitivanjem tla jesu tužbe Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

"Razmišlja se o tome i da građani pojedinačno reaguju jer će se raditi i o kršenju njihovih osnovnih ljudskih prava. U skladu sa konvencijama mogu da pojedinačno podnose tužbe protiv Hrvatske, a moguće su i kolektivne tužbe. Vidjećemo za šta ćemo se opredijeliti", kazao je Popović i naglasio da je generalno riječ o veoma složenom poslu i predmetu.

Predsjedavajući Ekspertskog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Emir Dizdarević potvrdio je za “Glas” da, i pored određenih najava da bi NE “Krško” mogla dobiti novu dozvolu na period od 20 godina, što bi moglo značiti da će odlaganje otpada biti nastavljeno uz tu nuklearku, nema odustajanja. Trenutno čekaju detalje u vezi sa istraživanjima tla na strani BiH za koje će im trebati oko 1,1 milion KM da bi dobili potrebne podatke jer od kolega iz Hrvatske ne vjeruju da će dobiti blagovremeno i sve podatke, a na osnovu njihovih analiza.

"Imamo informaciju da su odredili firmu koja će raditi glavni projekat sa bezbjednosnim analizama izgradnje Centra za upravljanje tim otpadom, a mi smo tražili da nam kažu sve što su radili da bi mogli reagovati. Još nismo dogovarali novi odlazak u tamošnji fond ili Trgovsku goru", rekao je Dizdarević, koji smatra da bi trebalo iskoristiti period godine za uzimanje uzoraka zemljišta u slivu Une sa strane BiH.  

Govoreći o potencijalnoj novoj licenci za NE “Krško” kaže da se pominje 2043. godine kao novi rok.

"Do sada je nastao određeni otpad te su prinuđeni da izvuku dio niske i srednje radioaktivnosti. Hrvatskoj su dali rok do 2023. da uzmu svoj dio ili da se dogovore o izgradnji zajedničkog odlagališta na Vrbini, ali sve je izvjesnije da će Hrvatska imati svoju lokaciju za institucionalni i ovaj dio otpada iz "Krškog" ", zaključio je Dizdarević.

Šta krije tlo?

Stručnjaci iz BiH, okupljeni u Ekspertskom timu, žele doći do podataka o sastavu i karakteristikama zemljišta. To je, kako su ranije pojašnjavali, sa strane BiH moguće jer je očima struke riječ o jedinstvenom području, a rezultati će biti od velike važnosti ako Hrvatska krene u izradu studije o uticaju na životnu sredinu kako bi imali uporište u stavovima i argumentima.