BiH otvara novo poglavlje: Zagreb na klizavom terenu

Domaće institucije i stručnjaci otvaraju novo poglavlje u borbi protiv odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj, odnosno uz samu granicu sa BiH, a poseban akcenat je stavljen na istraživanja u slivu Une i utvrđivanje stepena opasnosti po stanovništvo s ove strane granice.

Hrvatska je vlasnik polovine Nuklearne elektrane (NE) “Krško” koja se nalazi u Sloveniji, a prema ranijim podacima mora do kraja 2025. godine da preuzme svoju polovinu otpada, zbog čega ozbiljno pripremaju teren za skladištenje i odlaganje otpada na mjestu nekadašnje kasarne “Čerkezovac” na Trgovskoj gori, na teritoriji opštine Dvor s druge strane rijeke Une.

U BiH, osim Ekspertskog tima, funkcioniše i Pravni tim koji je nedavno završio strategiju u kojoj su pobrojane sve opcije koje su na raspolaganju domaćim vlastima, a veći dio do sada urađenih stvari sumiran je juče tokom sastanka u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Iz tog resora je, nakon sastanka Koordinacionog tijela za pitanje Trgovske gore, u kojem su i predstavnici nadležnih ministarstava iz Srpske i FBiH, institucija na nivou BiH i predsjedavajući stručnih timova, saopšteno da slijedi definisanje akcionog plan za planiranje, praćenje i realizaciju aktivnosti, s ciljem adekvatne zaštite stanovništva i životne sredine.

Sa predsjedavajućim Pravnog tima Željkom Bogutom nismo uspjeli stupiti u kontakt, a predsjedavajući Ekspertskog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori Emir Dizdarević za “Glas” je rekao da će, kada su oni u pitanju, akcenat biti stavljen na finansiranje.

"U narednim danima trebalo bi da bude definisano ko će snositi troškove rada i analiza tla na strani BiH, u slivu Une, da bi ih uporedili sa onim koje imaju kolege u Hrvatskoj, od kojih ćemo nastaviti da tražimo podatke o radovima i rezultatima na Trgovskoj gori", rekao je Dizdarević.

Jedan od učesnika sastanka bio je i predsjednik Udruženja “Green team” Mario Crnković, koji je i član Ekspertskog tima.

"Akcioni plan ili kako god ga nazvali mora biti koncizan dokument - ko, šta, od kada do kada radi. Drago mi je što je na drugačiji način razgovarano o načinima diplomatskog angažmana te prihvaćena potreba uključivanja stručnih pravnika iz reda građana", kaže on za “Glas”.

Crnković dodaje da je vrijedjelo doći u Sarajevo, jer je prihvaćen prijedlog za dodatna tri seta istraživanja, koji će biti usmjereni ka socijalnim, ekonomskim i bezbjednosnim aspektima koje nosi slučaj “Trgovska gora”.

"Do sada predložena istraživanja, između ostalog, imaju za cilj da pariraju nepotpunim istraživanjima iz Hrvatske i jačaju stručne argumentacije, ali dodatni angažmani na ovim poljima otvaraju klizav teren za Hrvatsku, koja toliko istrajno zanemaruje teritoriju BiH u istraživanjima. O ovome možemo sada otvorenije razgovarati, jer je Hrvatska praktično završila istraživanja, a bez sveobuhvatnih podataka iz BiH sami su sebe sapleli. Da, mi u BiH stalno sami sebe saplićemo, ali imamo sreću u nesreći što nam ova prijetnja dolazi baš iz Hrvatske kao države, koja se još jednom zaigrala u omalovažavanju, kako građana tako i svega ono što čini ovu (ne)srećnu zemlju", naveo je Crnković.

Stav svih strana u BiH je to da je ta lokacija nedopustiva jer je u slivu Une, koja je zaštićeno područje, a posebno se upozorava da bi BiH odlaganjem otpada osjetila oko 70 odsto potencijalnog negativnog uticaja. Uz sve to je upozoravano da je taj dio veoma trusno područje.

Nuklearno gorivo

Iz hrvatskog Fonda za finansiranje razgradnje ove nuklearne elektrane su poručili da će u Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji “Čerkezovac” zbrinjavati nisko i srednje radioaktivni otpad iz elektrane “Krško” te institucionalni otpad iz Hrvatske, ali ne i nuklearno gorivo. Tvrde da će nuklearno gorivo iz NE dugoročno biti skladišteno u suvom skladištu na lokaciji elektrane.