Novi Zakon o računovodstvu i reviziji FBiH: Odgovornosti direktora

Novi Zakon o Računovodstvu i reviziji FBiH je objavljen 18.2.2021. godine i donosi mnoge izmjene u segmentu organizacije računovodstvene funkcije u svim pravnim licima. Važno je napomenuti i ukazati na odgovornost upravljačkih struktura, najčešće direktora, u izboru, organizaciji i načinu kontrole računovodstvenog sistema pravnog lica.

Kada se spomene Zakon o računovodstvu i reviziji, vjerovatno će većini prva pomisao biti da je to nešto o čemu računovođe i revizori trebaju da vode računa, a pravna lica mogu da „mirno spavaju“.

Pa i kada pročitamo prvi član Zakona (Predmet zakona): „Zakon uređuje oblast računovodstva i revizije, pripremu prezentiranje i reviziju finansijskih izvještaja…kvalificiranje i licenciranje u računovodstvenoj i revizorskoj profesiji…“ ovo i dalje ide u prilog činjenici iz prethodne rečenice.

Na koga se primjenjuju odredbe Zakona i koje su kaznene odredbe

Složit ćete se da su za bilo koji zakon najvažnije dvije činjenice:

• na koga se odredbe zakona primjenjuju
• koje su kaznene odredbe.

Za prvu je dovoljno napisati da se odredbe Zakona odnose na sva pravna lica (profitna i neprofitna), dok ćemo kaznene odredbe prikazati onako kako mi to najbolje znamo, brojčano.

Obzirom da su sva pravna lica u obavezi imati potpisan ugovor sa računovodstvenom agencijom (koja ispunjava Zakonske uslove za pružanje usluga) ili imati u radnom odnosu certificiranog računovođu, fokusirat ćemo se samo na ovaj dio kaznenih odredbi.

Pravna lica i poduzetnici registrovani za pružanje računovodstvenih usluga mogu biti kažnjeni novčanim iznosom od 3.000 KM do 10.000 KM ukoliko ne izvrše upis u registre pravnih lica i poduzetnika, te ako licu ovlaštenom za obavljanje nadzora ne omogući nadzor u skladu sa odredbama Zakona.

Sva pravna lica (profitna i neprofitna) mogu biti sankcionisana za prekršaj novčanom kaznom u iznosu:

• od 5.000 KM do 10.000 KM po 9 različitih tačaka (ako ne popiše imovinu i obaveze, ne odredi lice kome se povjerava vođenje poslovnih knjiga itd.), novčanom kaznom
• od 10.000 KM do 50.000 KM po čak 11 različitih tačaka (ako ne sastavlja i prezentira finansijske izvještaje u skladu sa Zakonom, ako ne preda FIA-i finansijske izvještaje itd.),
• te dodatno odgovorno lice u pravnom licu se može kazniti novčanim iznosom od 1.000 KM do 3.000 KM.

Nesporno je da primjena svih Zakonskih odredbi nije moguća bez profesionalnog angažmana certificiranog računovođe i da se određeni dio mogućih sankcija ugovara kao obaveza eksternog saradnika, ali je važno shvatiti da je odgovornost na strani pravnog lica. Upravo iz ovog razloga skrećemo pažnju svim pravnim licima da budu izuzetno oprezni prilikom izbora stručnog lica kojem će povjeriti računovodstvene poslove.

Najznačajnije izmjene u odnosu na prethodni Zakon

Novi Zakon o računovodstvu i reviziji, koji je usvojen 2021. godine propisuje veliki broj promjena u odnosu na prethodni Zakon, i zaista bi bilo teško u jednom blogu prikazati sve promjene, pa smo odlučili da se fokusiramo na po našem mišljenju najznačajnije.

Možda smo previše subjektivni, kažu u Capitaliji, ali smatraju da su najveće promjene i prilagođavanja spale na teret eksternih računovodstvenih agencija. Po prvi put se uvodi javni registar kvalificiranih lica za sačinjavanje finansijskih izvještaja, u koji su sva pravna lica i poduzetnici isključivo registrovani za pružanje računovodstvenih usluga (što znači brisanje svih djelatnosti iz sudskog rješenja za već registrovana pravna lica) dužni u roku od osam dana od dobivanja rješenja o obavljanju djelatnosti predati prijavu Ministarstvu finansija za upis u registar.

"Ove promjene svakako možemo smatrati i pozitivnim, jer sva pravna lica sada mogu izvršiti provjeru da li eksterni saradnik zaista ispunjava sve formalne uslove za pružanje računovodstvenih usluga, a s druge strane dodatno ističe važnost računovodstvene struke", pojanjavaju u Capitaliji.

Od 2022. godine je u primjeni i izmijenjeni kontni okvir, zbog čega je neophodno izvršiti usklađivanje kontnog plana, izvršiti preknjižavanja, a finansijski izvještaji za 2022. godinu će se predavati  na novim obrascima.

Sa druge strane vjerovatno najzanimljivije novosti za sva pravna lica su promjene u razvrstavanju pravnih lica prema veličini (mikro, mala, srednja i velika), kao i ukidanje obaveze podnošenja polugodišnjih izvještaja.

Kao i u prethodnom Zakonu, razvrstavanje pravnih lica po veličini se vrši na osnovu tri kriterija:

• Prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine,
• Ukupan godišnji prihod,
• Prosječan broj zaposlenika.

Veličina pravnog lica je važna prilikom utvrđivanja obaveznih obrazaca za godišnji finansijski izvještaj, a što je značajnije, utiče na obavezu revizije finansijskih izvještaja.

Kao i do sada sva srednja i velika pravna lica su u obavezi da izvrše reviziju godišnjih finansijskih izvještaja, međutim sada se veličina pravnog lica određuje po drugačijim graničnim vrijednostima.

Najjednostavnije rečeno, ono što su nekada bili kriteriji za srednja preduzeća su sada kriteriji za mala.

Zbog navedenih promjena veliki broj pravnih lica više nisu u obavezi da angažuje revizorsku kuću, ali to svakako ne treba da znači da nije korisno za pravna lica da i dalje vrše reviziju svog poslovanja, pa moguće i na nešto drugačiji način.

"Bez obzira da li društvo ima organizovan interni ili eksterni sistem računovodstva, odgovornost je na direktoru/upravi društva da se ispoštuju sve zakonske obaveze. Zbog nedostatka vremena, nedovoljnog poznavanja svih zakonskih propisa ili jednostavno manjka zainteresovanosti, nekada je jednostavnije vjerovati da svi procesi funkcionišu savršeno, nego vršiti redovnu kontrolu i nadzor. Upravo u tome vam može pomoći eksterno i nezavisno stručno lice, koje objektivno može sagledati vaše poslovanje i dati korisnu preporuku ili savjet", kažu u Capitaliji.

Autor: Adnan Habibija, dipl. ecc.