Život u digitalnim nekretninama

Da li nas umjetna inteligencija vodi ka digitalnoj besmrtnosti?

07.02.2023. 10:55 / Izvor: Akta.ba
Virtuelno

Šta se dogodi kada jednoga dana odemo sa ovoga svijeta? Ostajemo li živjeti u virtuelnom svijetu?

Podacima koje svakodnevno objavljujemo na internetu ostavljamo trag iza sebe. Fotografijama, tekstovima, videima i objavama na društvenim mrežama stvaramo digitalnu sliku o nama. Sve ovo je više nego dovoljno, da servisi o našim navikama i razmišljanjima, znaju više nego mi sami o sebi.

No, šta se dogodi kada jednoga dana odemo sa ovoga svijeta? Šta se dogodi sa našim online objavama? Ostajemo li živjeti u virtuelnom svijetu? Digitalnom online svijetu kojem smo danas posvećeni više nego offline svijetu.

Kao entuzijasta prema tehnologiji i njenoj primjeni u našoj svakodnevnici Adnan Oručević, generalni direktor u kompaniji ZenDev smatra da AI može doprinijeti "digitalnoj besmrtnosti".

"Sama činjenica da podaci koje mi generišemo ostaju pohranjeni negdje i poslije naše smrti te da online objave još uvijek egzistiraju i svjedoče naše postojanje intelektualno, ali i fizički, jasno nam govori da je naš digitalni trag tu prisutan. On i dalje nosi informacije o nama i kada mi fizički više nismo tu", kazao je Adnan.

Pojašnjava da iz tog mnoštva podataka koje svakodnevno produciramo možemo izvući određene modele ponašanja.

"Jasno je da ako to može uraditi psihologija (biheviorizam, psihoanaliza itd.), onda bi to mogao uraditi i unaprijed istrenirani jezični model kao što je GPT. Jedna od njegovih varijanti je ChatGPT", istakao je.

Adnan Oručević

Adnan Oručević

Digitalna besmrtnost

Svoje mišljenje bazira na zaključcima prateći trenutne mogućnosti kao i trendove u tehnologiji. Stoga kaže da je teško ispratiti koje sve aplikacije bazirane na mašinskim modelima učenja postoje. Trenutno znamo da postoje modeli koji se baziraju na obradi teksta. Zamislite šta će se sve postići sa onima koji budu obrađivali sliku/video, zvuk i ostalo u budućnosti...

Ipak, da bismo mogli govoriti o besmrtnosti morali bi definisati šta je to sve što čini naše biće time što mi jesmo.

"Model koji bi se digitalno mogao rekonstruisati sa sobom bi nosio više onoga što mi jesmo, nego fizički pa čak i biološki perfektno rekonstruisan naš klon. Naš um se ne može rekonstruisati biološkim putem", naglasio je.

Na polju "digitalne besmrtnosti" postojalo je nekoliko projekata. Neki od njih još uvijek traju. Jedna od njih je i HereAfter AI. Platformi koja omogućuje preminulim osoba da žive u obliku "avatara životnih priča".

Ovi projekti su kako Adnan smatra "zaglavili" na filozofsko-etičkim problemima. Odnosno na onom šta je to što pokušavamo rekonstuisati nego li na tehničkim problemima.

besmrtnost

Digitalne nekretnine

Novi trend ulaganja koji sve više zaživljava su digitalne nekretnine. Zamislite da od Facebooka, Google-a itd. pozivajući se na odredbe GDPR-a tražite da se svi vaši podaci ekstraktuju na neko unaprijed zakupljeno mjesto u digitalnom prostoru. Iako sada zvuči pomalo čudno taj trend će uskoro zaživjeti.

"Mislim da će virtuelna realnost sa vremenom postati itekako realna. Budući poslovni sastanci će se odvijati u virtuelnim krajevima svijeta. Na isti način, kako budete vodili razgovore sa avatarima stvarnih živih ljudi u virtuelnom svijetu, tako ćete moći voditi razgovore sa avatarima onih koji više nisu živi", kazao je i dodao:

"Jedina razlika, sa ove tačke gledišta, biti će ta da ti avatari neće praviti nova iskustva i moći će komunicirati samo iz perspektive stečenog znanja iz nekog perioda u kojem je stvarna osoba živjela".

Šta će nam budućnost donijeti teško je i predvidjeti. No, AI doktori i slične profesije su već u najavi. Za početak tu su u pogledu dijagnoza bolesti. Ipak, pitanje vremena je kada će nas operisati roboti-hirurzi.

"Realan svijet se polako seli u virtuelni (digital realestate, BIM modeli, sintetički podaci svih vrsta). Sada se još nalazimo u fazi kada umjetna inteligencija donosi „zaključke“ na osnovu naših imputa. Biti će zanimljivo kada sama počne praviti kombinacije i potkrjepljivati vlastite teze kombinacijom sintetičkih podataka u virtuelnom svijetu (kada postane svjesnija). Ukratko, ko je imao problem sa brzinom kako se stvari mijenjaju danas, teško će se suočiti sa budućnosti", poručio je Adnan.

Koliko god zazirali od tehnologije ili se bojali onoga što nam ona nosi u budućnosti data nam je mogućnost da je okrenemo u svoju korist. Na nama je da odredimo da li to želimo i kako.

Razgovarala: Elvedina Obuća

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti