Počela berba grožđa u Hercegovini, vinogradari imali jednu od najlošijih godina

Rujan je mjesec kada se u Brotnju i Hercegovini tradicionalno vrši berba grožđa (trganje), a da će ovo biti jedna od godina u kojoj će grožđa biti manje radi vremenskih neprilika i bolesti potvrdio je i glavni enolog Vinarije Čitluk Tihomir Prusina.

"Nažalost, moram reći da je u mojih 39 godina radnog staža ovdje u Vinariji Čitluk ovo najlošija godina berbe u Brotnju, automatski i u Hercegovini. Tu ću isključiti Vinariju Čitluk, neke velike vinogradare i vinare koji su uspjeli zaštiti grožđe. Danas u Brotnju imate vinograde gdje ni ceker grožđa nema na 1.000 loza, peronospora (ili plamenjača) je učinila svoja", izjavio je Prusina u razgovoru za Fenu, koji je otkrio i razlog toga.

"U jednom trenutku bilo je sedam dana intenzivne kiše, ako ste tretirali lozu nekim kontaktnim ili drugim sredstvom, u to vrijeme loza nije mogla asimilirati ta organska sredstva da bi se zaštitila. To je bio kratak period. Oni uporni ljudi koji su intenzivno radili u ovim abnormalnim uvjetima, dakle umjesto od 8 do 14 dana razmaka tretiranja u normalnim uvjetima, uspjeli su spasiti svoju lozu jer su je tretirali peti ili šesti dan – objašnjava glavni enolog Vinarije Čitluk te dodaje kako je tu bitan faktor odigralo i slušanje struke."

Ljudi koji su uspjeli spasiti svoje vinograde imaju grožđa jednako kao i prošle godine, a jednaka je ostala i kvaliteta.

"Tjedan dana već trgamo, ove je godine kvaliteta grožđa koje je ostalo identična lanjskoj godini. Vinograde koji su nastradali, sada ih je bitno sačuvati za narednu godinu berbe. Peronospora je tu, preintenzivna je i nikada nije bila ovakva, trebat će odraditi finu rezidbu i nakon toga dva zimska prskanja protiv te bolesti kako se ona ne bi proširila i u narednu godinu. Znamo da sve bolesti vinove loze prezimljavaju na tlu i opalom lišću, kapljice kiša, rose i vjetrovi nose tu bolest i šire je dalje. Treba biti oprezan da bismo nešto imali i naredne godine", upozorava on.

Kako kaže, veoma bitnu ulogu igraju vinogradarski položaj, nagibi, kameniti tereni, veća nadmorska visina.

"U Brotnju je najviše stradalo područje čitlučkog, čerinskog i hamzićkog polja. Ti vinogradi se nalaze na nižim nadmorskim visinama, a to je ovisilo i o tome koliko je gdje palo kiše. Istočni dijelovi Brotnja poput Tepčića, Dobrog Sela su imali manje oborina i uspjeli su zaštititi vinograde", rekao je Prusina.

Za razliku od privatnih i malih vinogradara Vinarija Čitluk je u potpunosti sačuvala svoje vinograde.

"Vinarija je sačuvala 100 posto svoje vinograde, kod nas nema bolesti jer smo išli ranijom zaštitom. Mi imamo pet plantažnih vinograda, na svakom je diplomirani inženjer agronomije koji sve nadzire. I mene osobno se dosta puta pozove za savjet, više u vinskom segmentu, ali to je bilo učestalije prije tridesetak godina. Ljudi su se educirali, zapamtili su moje savjete, koriste ih i to mi je drago", kazao je.

Manja količina grožđa utjecati će i na formiranje njegove cijene, kao i na cijenu vina.

"Cijene grožđa i cijene vina već polako idu prema gore, osobito kod onih koji imaju manje količine. Čujem da su neki već stavili cijenu od 2 KM po kilogramu, dok je prošle godine bilo 1,10 do 1,30 KM, a negdje i do 1,50 KM. Smatram da je cijena od 2 KM neka objektivna cijena. Netko ide i do 2,50 KM, ali to ovisi o položaju i kvaliteti. Nije ista kvaliteta grožđa na dubokom tlu i na tlu koje je 'škrto'. Na škrtom tlu žilavka je otpornija i daje bolju kakvoću, a blatina voli nešto dublja tla", pojasnio je Prusina.