Gubici u poslovanju, višak zaposlenih, pruge koje ne vode nigdje

Gubici u poslovanju, višak zaposlenih, pruge koje ne vode nigdje. Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini gotovo da ne postoji. Od rata do danas mreža nije proširena, ali jeste lista problema u dva entitetska javna preduzeća.

Kolosijeci obrasli u korov, mašine koje nagriza rđa, i motivaciona poruka koja, teško da je posvećena preduzeću, ali kao da se baš na njega odnosi. Željeznice Republike Srpske nikako da se trgnu, pa iz Banjaluke do Doboja, grada sjedišta uprave ovog preduzeća na sastanak ne putuje ni resorni ministar.

“Ne, došao sam autom, suviše malo vremena imam na raspolaganju, pa bi ipak trebalo. Ne zbog dužine putovanja, nego zato što imaju linije, a mi ne možemo linije prilagoditi našim potrebama”, kaže Nedeljko Čubrilović, ministar saobraćaja i veza RS.

A potrebu za dolazak u Doboj ministar je imao zbog sastanka sa sindikatima i upravom o brojnim otvorenim pitanjima od kojih ključno – problemi u poslovanju i potreba za novcem.

“Koliko je vama još novca potrebno da stanete na noge? – Nekorektno je to pitanje da stanemo na noge. – Dobro, evo da se konačno o Željeznicama počne pričati kao o održivom predzeću? – Željeznice su sigurno održivo preduzeće i sve svoje obaveze ispllaćuju na vrijeme. Što se tiče poslovanja sa gubitkom to su kategorije obračunskog karaktera. A Željeznice su likvidno preduzeće”, kaže Slađan Jović generalni direktor Željeznica RS.

Koliko je tačno potrebno za još bolje poslovanje, preduzeća čiji je akumulirani dug 142 miliona maraka, nije saopšteno. Željeznice Republike Srpske i prošlu godinu završile su sa gubitkom većim od 19 miliona maraka iako su prihodi rasli u većem postotku nego troškovi. Ovu, pa i narednu godinu moglo bi zakomplikovati to što je njihov najznačajniji partner “Alcerol Mittal” iz Zenice, zbog situacije na tržištu, prekinuo prevoz željezne rude iz Omarske.

Svi problemi Željeznica Republike Srpske trebali su biti riješeni restruktuiranjem. Projekat je počeo 2017. godine. Finansirala ga je Svjetska banka sa 100 miliona KM. Naravno prolongiran je sa 2021, koja je bila prvobitan rok, na kraj naredne 2024. godine.

I pitanje je hoće li biti završen tada, jer trenutno je zapelo sa popisom imovine. Jednom kada se završi Željeznice će biti pretvorene holding sa tri zavisna preduzeća – putnički saobraćaj, infrastruktura i kargo. Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine odustale su od takvog projekta 2018. godine. Uprkos tome, najveći su dužnik entitetskoj Poreskoj upravi sa više od 172 miliona maraka duga.

“Iz razloga što u periodu od 2001. do 2016. nije bilo adekvatne odgovornosti u vođenu poslovne politike od strane menadžmenta. A isto tako i uzrok je djelimično poštovanje zakona o finansiranju željezničke infrastrukture i sufinansiranju putničkog i kombinovanog prevoza od strane Vlade Federacije u prethodnom periodu što je direktno uticalo na likvidnost preduzeća”, kaže Enis Džafić, generalni direktor Željeznica FBIH.

Prošlu godinu Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine završile su uz dobit od 1,2 miliona maraka i smanjenje akumuliranog duga. Iako se ovaj saobraćaj čini otpisanim, to tako ne bi trebalo biti kažu poslodavci u Federaciji odakle predlažu da se nedostatak vozača na cestama zamijeni prevozom robe prugama.

“Naravno stvar je, ja bih rekao, malo organizacije, dogovora sa željezničkim kompanijama. Vjerovatno bi se morali i neki terminali napraviti. Malo tu čitavu stvar uozbiljiti, uvezati, izorganizovati malo bolje, ali mislim da bi to sigurno i pojeftinilo transport roba i jednostavno imali bismo malo veće mogućnosti”, rekao je Adnan Smailbegović, predsjednik UD. poslodavaca FBIH.

Poslovanje dva javna preduzeća u dva entiteta analizirao je i Transparency international. Podrška vlada gubitašima je milionska kaže Srđan Traljić. željeznice su otpuštale dio radnika, a kada je riječ o Željeznicama Republike Srpske efekti postupka restruktuiranja do sada nisu vidljivi, osim da su konsultantske usluge plaćanje stotinama hiljada maraka.

“Trenutno njima, većinu ovih gubitaka koliko smo mi vidjeli iz njihovih izvještaja i određenih analiza svjetske banke, većinu gubitaka pravi putnički saobraćaj, jer jednostavno nema interesa. Dugo se nije ulagalo u infrastrukturu”, kaže Srđan Traljić, TRANSPARENCY INTERNATIONAL BIH.

Pa je u tom segmentu željeznički saobraćaj u zemlji samo nazadovao, pa se vozom ne može ni između dva entiteta. Npr. krajem 19. vijeka iz Banjaluke se vozom moglo do Beča i Budimpešte, danas na zapad najdalje do Novog Grada. Uprava to planira promijeniti u narednih 10-ak godina, ali za nabavku novih lokomotiva i vagona treba im najmanje milijarda maraka. Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine nove lokomotive i vagone su nabavile, ali kad je riječ o regionu iz Sarajeva se najdalje može do Ploča.