Bh. firme ne grade vlastiti brend, rade kao izvođači radova za strane kompanije

U posljednje vrijeme u našoj zemlji smo svjedočili velikom broju otkaza u tekstilnoj industriji. Uglavnom su to bile firme koje su radile za strano tržiše pa su izgubile klijente. Šta se dešava na globalnom tržištu pitali smo Denisa Berberovića, docent na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

"Tržišta su po prirodi vrlo dinamična. A moramo imati na umu da su tržišta dodatno dinamizirana u posljedne dvije godine, usljed pandemije i turbulencija na tržištu energenata. Situacija se dodatno usložnjava i zbog sukoba na Bliskom Istoku, tako da nije iznenađenje da je došlo do poremećaja koja su uzrokovala otpuštanja u mnogim industrijama", kazao je Denis.

Tekstilna industrija spada u tradicionalne bh. industrije i jedan od glavnih modela rada tih kompanija su takozvani "lohn poslovi".

"Oni su dobri za bh. kompanije koje nemaju izgrađene vlastite brendove, dosta su finansijski sigurni poslovi jer su naručioci ozbiljne veliki globalne kompanije. Saradnja je poprilično stabilna. Tu je i transfer know-how kojeg ne treba zanemariti, tako da naše kompanije uče i osavremenjuju svoje proizvodne procese", pojasnio je.

Prilika su dodaje posebno za nepoznate bh. kompanije da budu primijećene na međunarodnom tržištu, pod uslovom da proizvode kvalitetne proizvode.

"Loša strana tih angažmana je što su bh. kompanije dobavljači, pa su po definiciji nevidljivi i ostaju nevidljivi, bez vlastitih brendova", naglasio je.

To kao rezultat ima niže marže.

"Naravno, treba imati u vidu također da izgradnja vlastitog brenda nije jednostavan poduhvat, resursno je vrlo zahtjevan, kako u finansijskom tako i u ljudskom smislu. To je i jedan od razloga što se bh. proizvođači tekstilnih proizvoda često odluče radije za "lohn poslove" umjesto za izgradnju vlastitog brenda i izlazak na tržište finalnih tekstilnih proizvoda gdje tržišne udjele imaju jaki međunarodni brendovi", istakao je.

Sezonalnost tekstilnih proizvoda, koja se u proteklih nekoliko godina rapidno povećala usljed tzv. fast fashion trenda, usložnjava i poziciju bh. proizvođača tekstilnih proizvoda.

"Pritisak je veći, moraju biti znatno fleksibilnije nego prije, a to nekad podrazumijeva nažalost i otpuštanja", naglasio je.

Denis Berberović

Jeftina radna snaga

Zbog izvoza gotovih proizvoda za strane brendove, građani smatraju da je naša radna snaga jeftina i da postajemo kao Indija.

"Indija je peta najjača privreda na svijetu, i bilo bi mi drago da se možemo pohvaliti takvim ekonomskim uspjehom kao ta država. Radna snaga u Bosni i Hercegovini jeste jeftinija za zapadne zemlje, što je sigurno jedan od razloga što svoje proizvode nabavljaju i naručuju od lokalnih proizvođača. No ne treba zanemariti da na svijetu postoji znatno jeftinija radna snaga, što nas ne čini toliko atraktivnim koliko nekad mislimo", pojašnjava profesor.

Našu atraktivnost umanjuje i činjenica da smo država čije društvo se smanjuje i postaje sve starije.

"Drugim riječima, radna snaga u našoj zemlji sve je manja, zbog čega su vrlo mali izgledi da ćemo biti proizvodna baza za globalne brendove u godinama koje dolaze. Moguće je čak da dođe do dodatnih otkazivanja poslova, jer naši proizvođači, uslijed nedostatka radne snage, neće imati mogućnost da ispune zahtjeve stranih partnera. No, za globalne brendove se ne brinem jer će oni naći proizvodne pogone u drugim dijelovima svijet", naglašava i dodaje:

"Zabrinut sam ipak za našu privredu kojoj novac nije više oskudan resurs, već ljudi, radnici. I oskudnost tog resursa ćemo u nadolazećem periodu sve više osjećati. Ne samo poslodavci, već i potrošači, jer će to uticati i na cijene svih proizvoda, pa tako i tekstilnih".

Isplativije je graditi vlastiti brend nego raditi za strane kompanije

Denis pojašnjava da je isplativije imati vlastite brendove, jer je zarada puno veća na tzv. tržištu finalne potrošnje, nego da je kompanija izvođač radova (lohn poslovi) za inostrane brendove.

"Ipak, kako sam rekao, izgradnja brenda je dugotrajan i mukotrpan proces, sa mnogim greškama i korekcijama. Finansijski je zahtjevan proces, a plodovi rada na izgradnji brenda ne dolaze odmah, tek kroz nekoliko godina. Treba imati u vidu i da se brend nikada ne izgradi do kraja, to je kontinuiran proces, on nema svoju finalnu fazu", pojasnio je.

Drugim riječima, potrebna su stalna ulaganja u brendove.

"Naš privredni mentalitet je više kratkoročno fokusiran, zbog toga se u izgradnji brenda često ne vide koristi. I zato na našem (tekstilnom) tržištu imamo malo stvarnih brendova. Osnivanje preduzeća, pokretanje proizvodnje i dodjeljivanje imena proizvodima ne znači da je automatski i brend osnovan", naglasio je.

U svakom slučaju izbor je na proizvođačima, koji sami treba da procjene hoće li raditi kao izvođači radova ili graditi vlastiti brend.

E.O.