nedostatak kadrovskih i finansijskih sredstava
Reljić: Neophodno donošenje novog zakona o zaštiti ličnih podataka
Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH Dragoljub Reljić izjavio je da je u BiH neophodno usvajanje novog zakona o zaštiti ličnih podataka.
Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH Dragoljub Reljić izjavio je danas da je u BiH neophodno usvajanje novog zakona o zaštiti ličnih podataka.
"Svjedoci smo razvoja informacionih tehnologija, procesa digitalizacije, masovne upotrebe video i audio nadzora, pa sve do vještačke inteligencije koji nameću nove izazove koje Agencija sa postojećim zakonskim rješenjima i kapacitetima teško može riješiti. Svi novi izazovi moraju biti riješeni, a prvi i osnovni uslov je donošenje novog zakona o zaštiti ličnih podataka", istakao je Reljić dodajući da je jedan od problema s kojima se susreće Agencija nedostatak kadrovskih i finansijskih sredstava.
Dodao je da je u BiH na snazi zakon iz 2006. godine i da se obzirom na napredak tehnologije moraju primijeniti nova rješenja jer su povećane mogućnosti zloupotreba ili nezakonite obrade podataka.
Na konferenciji za novinare u Sarajevu povodom Međunarodnog dana zaštite podataka, koji se obilježava 28. januara, Reljić je rekao da taj novi zakon mora biti, među ostalim, usaglašen sa protokolom pod nazivom Konvencija 108+, koju je BiH potpisala 2020. a ratificirala 2023. godine, kao i sa Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR).
Obilježavanje Dana zaštite podataka, odnodno Dana privatnosti, organizuje se s ciljem podizanja svijesti javnosti i promovisanja najboljih praksi i zaštite ličnih podataka i privatnosti.
Pomoćnik direktora Agencije Samira Čampara je navela da je Agencija u prošloj godini zaprimila 290 prigovora građana koji su se žalili i na pravna i na fizička lica, te javne organe, a što je više za 30 posto u odnosu na broj prigovora u prethodnoj godini, a u odnosu na prije tri godine, zabilježeno je povećanje od 100 posto. Taj podatak, kako je dodala, pokazatelj je da se svijest građana sve više povećava.
Čampara je istakla da se najveći broj progovora odnosi na video-nadzor, zatim na direktni marketing, objavljivanje ličnih podataka na službenim web-stranicama, te davanje podataka trećoj strani. Ostali prigovori odnose se na različite sektore i oni su pojedinačni.
Agencija je, po njenim riječima, prošle godine pokrenula 100 postupaka po službenoj dužnosti i veliki broj od njih je riješen.
"Rješenja Agencije u ovim postupcima po prigovorima po službenoj dužnosti su konačna i izvršna, ali se protiv njih može pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH", pojasnila je Čampara, dodajući da je u prošloj godini pred Sudom pokrenuto 13 upravnih sporova, s tim da je Sud BiH riješio 22 predmeta po tužbama protiv rješenja Agencije.
U tim presudama, kako je dodala, potvrđena su rješenja Agencije u 18 slučajeva, a u četiri slučaja predmeti su vraćeni na ponovno odlučivanje Agencije.
Kada je riječ o prekršajnom kažnjavanju, Čampara je navela podatak da je Agencija prošle godine izdala 17 prekršajnih naloga, otprilike kao i prethodne godine, odnosno 16 i jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.
"U osam slučajeva su okrivljeni prihvatili odgovornost i platili novčane kazne, tako da je po tom osnovu u budžet institucija BiH uplaćeno u protekloj godini 31.250 KM", rekla je Čampara, dodajući da je sedam okrivljenih podnijelo zahtjev za sudsko odlučivanje.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
