U Drinićima i Kneževu šumarstvo i turizam čekaju investitore

07.11.2012 |

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Izvor: Glas Srpske

U Drinićima i Kneževu šumarstvo i turizam čekaju investitore

Najznačajniji resursi opštine Petrovac-Drinić koji mogu da privuku nove investicije su šumarstvo i drvna industrija, dok u Kneževu računaju na prirodna bogatstva u kojima dominiraju šumski i hidrografski potencijali, ali i turizam.

Petrovac-Drinić

Šumsko bogatstvo je jedan od najznačajnijih potencijala opštine Petrovac-Drinić.

"Opština Petrovac predstavlja jedno od područja najbogatijih šumom u RS i BiH. Oko 90 odsto površine opštine nalazi se pod visokim šumama sa prirodnom obnovom, što predstavlja najznačajniji ekonomski i razvojni resurs. Šumarstvo je osnovna privredna grana i apsorbuje najveći broj zaposlenih", naglasili su u ovoj opštini.

Zbog šumskog bogatstva u Petrovcu-Driniću nastoje da privuku investitore u oblasti drvne industrije. Izgradnja tih kapaciteta, uz pogone iz drugih oblasti, planirana je u poslovnim zonama "Glavice" i "Gromile", čije je uređenje u toku.

"Na prostoru poslovno-industrijske zone "Gromile" potrebno je otkupiti zemljište i izgraditi komunalnu infrastrukturu. Procijenjena vrijednost ovog projekta je 200.000 KM, a 50 odsto novca obezbijediće opština", naglasili su u opštini Petrovac.

Osim investicija u šumarstvo i drvnu industriju, u opštini Petrovac očekuju ulaganja i u poljoprivredu.

"Naša opština je pogodna za razvoj stočarstva i voćarstva. U toku je izrada planova prema kojima bismo zemljište dodjeljivali na korišćenje potencijalnim investitorima. Imamo i spreman projekat uspostavljanja mini-pogona za preradu poljoprivrednih proizvoda i ljekovitog bilja", kazali su u opštini Petrovac-Drinić.

Zbog skromnog budžeta u ovoj opštini nisu u mogućnosti da investitorima obezbijede direktne podsticaje, ali pokušavaju da im izađu u susret jednostavnim procedurama za registraciju biznisa.

"Možemo se pohvaliti efikasnošću pri odobravanju dozvola za otpočinjanje posla koju je moguće dobiti u roku od dva ili tri dana", kazali su u opštini Petrovac-Drinić.

Kneževo

Investicionu ponudu opština Kneževo zasniva na prirodnim bogatstvima u kojima dominiraju šumski i hidrografski potencijali, ali i turizam.

"Kneževo je poznato kao vazdušna banja. Četinarske šume, šumoviti proplanci, pašnjaci, visoravni, sutjeske i kanjoni rijeka Ugar i Ilomska pružaju idealne uslove turistima, sportistima i ljudima kojima je potreban zdravstveni oporavak. Postoje istraženi i potvrđeni izvori pitke vode kao izuzetno važan prirodni resurs. Rijeka Ugar, koja protiče pored Kneževa, stanište je više vrsta ribe", istakli su u ovoj opštini i dodali da zbog izraženog reljefa Kneževo ima sve predispozicije za razvoj zimskih sportova.

U opštini Kneževo ističu da su reformom administracije obezbijedili brzu registraciju, te da investitore stimulišu i podsticajima iz buyeta.

"Preduzeća se registruju u sudu, dok se samostalne radnje registruju u opštini, za šta je po zakonu potrebno pet dana. Kod nas je moguće završiti registraciju za maksimalno tri dana. Visina podsticaja koje obezbjeđujemo zavisi od raspoloživih sredstava u budžetu", istakli su u ovoj opštini i dodali da olakšice daju i kroz umanjenje cijene komunalija i oslobađanje od plaćanja komunalija u prvoj godini investiranja.

Kao prepreke koje stoje na putu investitorima u opštini Kneževo navode lošu povezanost sa susjednim opštinama, visoku stopu nezaposlenosti, nedovoljnu iskorišćenost prirodnih resursa i postojećih privrednih kapaciteta, emigraciju stanovništva i loš imiy opštine.

"Tu su i nedostatak povoljnih izvora finansiranja, nedovoljna promocija potencijala stranim investitorima, neposjedovanje prostorno-planske dokumentacije, usitnjenost posjeda, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, neadekvatno sproveden proces privatizacije, loša infrastruktura, nedostatak svijesti o značaju i mogućnostima turističke privrede i nedostatak sredstava za stimulisanje razvoja privrede", naglasili su u opštini Kneževo.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI