Izostanak bosanskog jezika iz Google Ads platforme nije samo pitanje digitalnog oglašavanja, već i statusa bosanskog jezika u savremenom tehnološkom okruženju. Direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, dr. sc. Jasmin Hodžić, u odgovorima za Akta.ba upozorava na ozbiljne posljedice takve prakse, uključujući prepreke razvoju digitalnih jezičkih resursa i velikih jezičkih modela.
Nakon što je Akta.ba otvorila pitanje izostanka bosanskog jezika iz Google Ads platforme i nepotpunog prikaza teritorije Bosne i Hercegovine prilikom geografskog ciljanja oglasa, stigli su i odgovori Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu.
Podsjećamo, redakcija Akta.ba je prilikom pripreme vlastite oglasne kampanje utvrdila da Google Ads ne nudi bosanski jezik kao zasebnu opciju za jezičko ciljanje, dok su hrvatski i srpski dostupni. Zbog toga smo pokrenuli istraživanje o mogućim posljedicama takve prakse za domaće kompanije, ali i o širem pitanju zastupljenosti bosanskog jezika na globalnim digitalnim platformama.
U međuvremenu, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH potvrdilo je za Akta.ba da će se službeno obratiti Googleovom uredu u Briselu sa zahtjevom da se omogući izbor bosanskog jezika u Google Ads-u. Istim dopisom Ministarstvo će zatražiti i provjeru geografskog obuhvata Bosne i Hercegovine.
Američka trgovačka komora u BiH (AmCham BiH) također je potvrdila da je upoznata s problemom te da može razmotriti upućivanje zvaničnog dopisa Googleu.
Sada se o ovom pitanju oglasio i Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu, čiji direktor upozorava da izostavljanje bosanskog jezika može imati šire posljedice za njegov status i razvoj u digitalnom okruženju.
Sličnost jezika nije opravdanje za izostavljanje bosanskog
Direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, dr. sc. Jasmin Hodžić, smatra da međusobna razumljivost bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika ne može biti opravdanje za izostavljanje bosanskog iz Googleove platforme.
"Sličnost i međusobna razumljivost srpskog i hrvatskog jezika evidentno nije razlog izostavljanja jednog od njih iz platformi koje nudi Google, pa tako nema opravdanog razloga ni za izostavljanje bosanskog jezika", ističe Hodžić za Akta.ba.
Podsjeća da je bosanski jezik već zastupljen u digitalnom svijetu, uključujući određene Googleove usluge, te smatra da nema opravdanja da se ne tretira ravnopravno s drugim jezicima.
"Iz lingvističke perspektive, radi se ovdje o izrazito srodnim i bliskim jezicima, što nikako ne smije biti opravdani razlog za narativ o jednom te istom jeziku, naprotiv", navodi direktor Instituta.
Hodžić pojašnjava da bosanski, hrvatski i srpski pripadaju istoj jezičkoj porodici, što objašnjava njihovu bliskost. Međutim, takva srodnost postoji i među drugim slavenskim jezicima, kao i u širem kontekstu indoevropske jezičke zajednice.
Kao ilustraciju navodi i veze između bosanskog i engleskog jezika, poput engleskog "ask" i bosanskog "iskati", engleskog "pathi" bosanskog "put", te engleskog "light" i bosanskog "lahko".
Njegov je stav da jezička srodnost ne može biti kriterij za uskraćivanje samostalnog statusa jednog jezika na digitalnim platformama.
Neprepoznavanje bosanskog jezika Hodžić ocjenjuje kao diskriminaciju
Posebno oštar stav direktor Instituta iznio je odgovarajući na pitanje šta za status i prepoznatljivost bosanskog jezika znači praksa u kojoj oglašivači sadržaj na bosanskom moraju povezivati s drugom ponuđenom jezičkom oznakom.
"Neprepoznavanje samostalnog statusa bosanskog jezika i povezivanje bosanskih jezičkih sadržaja s drugim jezicima ravno je otvorenoj asimilaciji i diskriminaciji, koja u konkretnom slučaju podliježe teoriji jezičkog imperijalizma, lingvocida i jezičkog genocida", izjavio je dr. sc. Jasmin Hodžić.
Hodžić smatra da je bosanski jezik i u drugim društvenim segmentima podvrgnut asimilacijskim, diskriminacijskim i hegemonističkim procesima, koji se, prema njegovom mišljenju, odražavaju na bosansko društvo i državu u cjelini. Time pitanje dostupnosti bosanskog jezika na digitalnim platformama povezuje sa širim problemom njegovog statusnog položaja.
Izostanak bosanskog jezika može otežati razvoj vještačke inteligencije
Jedno od pitanja koje je Akta.ba uputila Institutu odnosilo se na moguće posljedice pogrešnog označavanja sadržaja na bosanskom jeziku kao hrvatskog ili srpskog. Posebno nas je zanimalo može li takva praksa utjecati na kvalitet digitalnih jezičkih podataka i razvoj tehnoloških alata za bosanski jezik.
Hodžić upozorava da se posljedice izostanka bosanskog jezika iz digitalnih sistema već mogu uočiti, ali da bi dugoročno mogle biti znatno ozbiljnije.
"Konkretna vidljiva posljedica izostanka bosnskog jezika iz digitalnih sistema o kojima govorimo već je vidljiva, a u osnovi može odvesti u mnogo gore i izrazito nepovoljne okolnosti", navodi direktor Instituta.
Posebno ističe pitanje razvoja velikih jezičkih modela, poznatih kao LLM (Large Language Model), na kojima se zasnivaju brojni savremeni sistemi vještačke inteligencije.
"Praktično, pitanje je kako da očekujemo podršku za razvoj resursa koji bi potpomogli izgranju velikih jezičkih modela (engl. Large Language Model, LLM), koja je neophodna i za bosanski jezik, ako već imamo zapreku na, uslovno rečeno, nižim nivoima, nimalo ne umanjujući početni problem o kojem ovdje konkretno govorimo, naprotiv!", upozorava Hodžić.
Prema njegovom stavu, izostanak bosanskog jezika iz pojedinih digitalnih sistema predstavlja problem koji nadilazi samu mogućnost izbora jezika prilikom oglašavanja. On otvara i pitanje budućeg razvoja digitalnih resursa, jezičkih tehnologija i sistema vještačke inteligencije koji bi trebali podržavati bosanski jezik.
Institut se ranije nije obraćao Googleu, ali je spreman uključiti se
Na pitanje je li Institut za jezik ranije upozoravao Google ili druge tehnološke kompanije na izostanak bosanskog jezika iz njihovih usluga, Hodžić je potvrdio da takva komunikacija s Googleom do sada nije ostvarena.
"Institut se nije ranije obraćao kompaniji Google u vezi s ovim pitanjem, ali uz vašu pomoć i pomoć šire zainteresirane zajednice stojimo na raspolaganju da u suštinskom smislu konkretno najprije sveobuhvatno detektujemo probleme koje stvaraju zapreke u ovoj oblasti, a zatim da se, uz razvijanje vlastitih resursa, višim instancama obratimo za konkretnu pomoć", poručio je Hodžić.
Institut ima digitalne resurse koje može ponuditi Googleu
Posebno važnim ističe postojeće jezičke resurse Instituta koji bi mogli biti korišteni za unapređenje podrške bosanskom jeziku u globalnim digitalnim sistemima.
Hodžić potvrđuje da Institut već posjeduje i razvija određene resurse koji su važni za digitalizaciju bosanskog jezika i njegovu integraciju u sisteme vještačke inteligencije i mašinskog prevođenja.
"Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu posjeduje i razvija ključne resurse koji su neophodni za digitalizaciju i integraciju bosanskog jezika u velike sisteme vještačke inteligencije i mašinskog prevođenja poput kompanije Google", ističe Hodžić.
Među resursima koje Institut može ponuditi ili preporučiti nalaze se digitalna baza referentnih tekstova koja sačinjava korpus bosanskog jezika, korpus srednjovjekovnih bosanskih tekstova te konverteri tradicijskih bosanskih pisama, uključujući bosansku glagoljicu, bosančicu i bosansku arebicu.
Ovi resursi dostupni su putem sljedećih platformi:
-
Bosanskohercegovački nacionalni korpus: https://bhnc.izj.unsa.ba/
-
Korpus srednjovjekovnih bosanskih tekstova: https://www.e-bosanski.ba/dijak/
-
Konverteri bosanskih pisama: https://www.e-bosanski.ba/konverter-pisama/
Pored navedenih digitalnih alata, Institut raspolaže i leksikografskim izvorima i drugim jezičkim resursima koji mogu poslužiti kao osnova za daljnji razvoj. Hodžić, međutim, naglašava da je riječ tek o početnim koracima u razvoju digitalne humanistike u okviru lingvističke bosnistike.
"Naravno, sve navedeno su pionirski koraci na putu razvoja digitalne humanistike u lingvističkoj bosnistici i u ovoj oblasti nam tek predstoji ogroman posao", navodi.
Već održani sastanci o razvoju velikih jezičkih modela za bosanski
Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu već je započeo aktivnosti koje se odnose na razvoj velikih jezičkih modela za bosanski jezik. Prema informacijama koje je dostavio direktor Hodžić, saradnici Instituta održali su nekoliko radnih sastanaka u kontekstu ove teme. Za daljnji razvoj, prema njegovoj procjeni, bit će potrebna podrška šire akademske zajednice.
Institut istovremeno upozorava na ograničene kapacitete kojima trenutno raspolaže, posebno u oblasti digitalne humanistike. Kao najmanja organizaciona jedinica Univerziteta u Sarajevu, Institut se suočava s potrebom jačanja ljudskih resursa i daljnjeg razvoja stručnih kapaciteta za rad na savremenim jezičkim tehnologijama.
Uprkos tome, Hodžić ističe da Institut ostaje zainteresovan za saradnju s relevantnim partnerima, institucijama i pojedincima, naročito kada je riječ o statusnim pitanjima bosanskog jezika.
Akta.ba nastavlja pratiti hoće li najavljeno obraćanje Ministarstva dovesti do konkretnog odgovora Googlea i može li se, uz podršku Instituta za jezik i poslovne zajednice, pokrenuti proces uvrštavanja bosanskog jezika među zasebne opcije za digitalno oglašavanje.
