Radomir Božić, viceguverner Centralne banke BiH - Nulta stopa rasta bila bi uspjeh

Iako su procjene Centralne banke BiH (CBBiH) bile nešto optimističnije u odnosu na druge procjene o ekonomskom rastu mjerenom stopom bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), one se u ovakvim okolnostima moraju korigovati naniže.

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" viceguverner Centralne banke BiH Radomir Božić.

"Naša aktuelna procjena je da se u najboljem slučaju može očekivati vrlo skroman ekonomski rast, ali će s obzirom na navedene trendove tokom ove godine biti dobro ako se ostvare prognoze relevantnih međunarodnih institucija da će stopa promjene BDP biti nulta, odnosno da će biti uspjeh ukoliko ne dođe do pada BDP u odnosu na 2011. godinu", kazao je Božić.

Kakvo je trenuto stanje bankarskog sektora BiH?

Bankarski sektor u BiH od početka još aktuelne globalne krize zadržao je stabilnost i sigurnost. Depoziti i štednja su, poslije početnog značajnijeg povlačenja, stabilizovani i rasli su tokom prethodnih godina, što na najbolji način potvrđuje stepen povjerenja, prije svega stanovništva, u bankarski sektor. Banke koje posluju u BiH su visoko likvidne. Profitabilnost bankarskog sektora je bila ugrožena tokom 2010. godine, ali su banke uspjele da taj problem riješe prije svega sopstvenim restrukturiranjem i racionalizacijom svog poslovanja, tako da su u 2011. i tokom 2012. godine ostvareni pozitivni rezultati u ovom sektoru.

Koji su najveći problemi?

Najveći problem sa kojim se susreće bankarski sektor u BiH, kao uostalom i u drugim zemljama okruženja, ali i šire, jeste relativno visok nivo i porast nekvalitetnih kredita usljed problema sa kojima se suočavaju korisnici kredita, kako sektor privrede, tako i stanovništvo. Trend rasta nekvalitetnih kredita je bio dosta izražen u periodu od 2008. do 2010. godine, a zatim zadržan na približno istom nivou u 2011. godini u odnosu na kraj 2010. godine. Prema raspoloživim podacima tokom 2012. godine nekvalitetni krediti ponovo bilježe rast.

U javnosti se često govori o mogućem povlačenju kapitala banaka iz BiH. Koliko je to realno očekivati i kakve mehanizme zaštite BiH ima u slučaju da do toga dođe?

Poznato je da je većina banaka koje posluju u BiH u vlasništvu ino bankarskih grupacija, te zabrinutost zbog mogućeg povlačenja kapitala vjerovano proizlazi iz te činjenice. Imajući u vidu regulativu poslovanja bankarskog sektora u BiH, banke nemaju diskreciju u pogledu upravljanja kapitalom. Zakonom je propisan minimalni nivo kapitala, te nivo adekvatnosti kapitala u odnosu na rizikom ponderisanu aktivu banke, kao i obaveza da se ti zahtjevi moraju u kontinuitetu ispunjavati, odnosno održavati. Banka koja to ne bi poštovala našla bi se na udaru mjera agencija za bankarstvo. Stoga se ne treba plašiti da će banke koje imaju strategiju da posluju na tržištu BiH povlačiti kapital, jer je to pretpostavka da zadrže licencu za rad, a može se pretpostaviti da se neće povlačiti sa tržišta sve dok je njihovo poslovanje uspješno. Procedure i postupak povlačenja bilo koje banke sa tržišta su takođe propisani i podrazumijevaju da banka mora izmiriti sve obaveze prema svojim deponentima i štedišama.

Kako ocjenjujete trenutnu ekonomsku situaciju u BiH? Kakve su procjene Centralne banke o ekonomskom rastu u ovoj godini?

Na osnovu ključnih ekonomskih indikatora može se ocijeniti da trenutna ekonomska situacija u BiH nije povoljna. Prema zvaničnim statističkim pokazateljima, tokom prvih šest mjeseci ove godine smanjena je industrijska proizvodnja i izvoz, spoljnotrgovinski deficit je oko 3,4 milijarde KM, a takozvana anketna stopa nezaposlenosti je povećana sa 27,6 odsto u 2011. godini na 28 odsto. Iako su procjene CB bile nešto optimističnije u odnosu na druge procjene o ekonomskom rastu mjerenom stopom BDP-a, one se u ovakvim okolnostima moraju korigovati naniže. Stoga je naša aktuelna procjena da se u najboljem slučaju može očekivati vrlo skroman ekonomski rast, ali će s obzirom na navedene trendove tokom ove godine biti dobro ako se ostvare prognoze relevantnih međunarodnih institucija da će stopa promjene BDP biti nulta, odnosno da će biti uspjeh ukoliko ne dođe do pada BDP u odnosu na 2011. godinu.

Koji su najveći izazovi za ekonomiju BiH?

U ovim okolnostima najveći izazov za ekonomiju BiH je koordinirana aktivnost svih nivoa vlasti sa ciljem da se pokušaju sačuvati postojeća radna mjesta, da se ublaže efekti suše na poljoprivredu i ukupni efekti svih nepovoljnih kretanja izvan i unutar BiH na standard stanovništva, posebno socijalno ugroženih kategorija. Ovaj cilj će očigledno biti veoma teško postići, a način da se u tome uspije je veći angažman vlada na svim nivoima. Potrebno je da se nastavi realizacija započetih projekata, da što prije započne realizacija najavljenih novih projekata u oblasti infrastrukture, energetike i ostalim sektorima kroz privlačenje novih investicija, ali i kroz povlačenje ranije odobrenih kreditnih sredstava od niza međunarodnih finansijskih institucija.

Prijeti li BiH nova recesija?

Usporavanje i pad privrednih i ukupnih ekonomskih aktivnosti u jednoj zemlji, ukoliko se odgovarajućim mjerama ekonomske politike na makronivou i istovremenim mjerama saniranja, konsolidacije i restrukturiranja na mikronivou, ne zaustave i ne preokrenu takvi nepovoljni trendovi, neminovno dovodi do pada BDP. Zvanični podaci ukazuju da je u recesiji već nekoliko zemalja EU, kao što su Grčka, Portugalija, Slovenija, Italija, Hrvatska, Češka, Španija i to drugi put u poslednje tri godine, a ukoliko se efikasnije ne bude djelovalo na aktuelnu dužničku krizu u Evrozoni, u recesiju će vjerovatno ući i druge evropske ekonomije. U BiH još nismo uspostavili sistem kvartalnog i mjesečnog mjerenja kretanja BDP, tako da ne možemo zvanično reći da li je BiH već u recesiji. Pomenuta nepovoljna ekonomska kretanja ukazuju na to da BiH prijeti nova recesija.

Prijeti li nam dalji pad kreditnog rejtinga i šta bi to značilo za BiH?

Aktuelni kreditni rejting BiH je relativno nizak. Prema agenciji "Mudis" imamo rejting "B3 sa stabilnim izgledima", a prema agenciji "Standard end Purs" "B sa stabilnim izgledima". Nadamo se da je interes svih u BiH da se ne dozvoli dalje sniženje kreditnog rejtinga BiH, jer bi to dodatno zakomplikovalo ukupnu situaciju. Moguće negativne implikacije su, prije svega, rast troškova ino zaduživanja usljed rasta riziko premije, rast zabrinutosti investitora i smanjenje njihovih ulaganja u BiH, a moguć je i rast kamatnih stopa u bankama u BiH.

MMF

Očekujete li da će biti odobren novi aranžman sa MMF-om i koliki će značaj on imati za BiH?

Očekuje se da će MMF krajem ovog mjeseca odobriti novi aranžman, te da će dio sredstava biti raspoloživ prema dogovorenoj dinamici i do kraja ove godine. Osim povoljnijih uslova pod kojima se ova sredstva dobijaju, važno je to što, obavezujući se na sprovođenje kredibilne fiskalne politike i strukturnih reformi, zemlja pod aranžmanom dobija mogućnost da koristi povoljna sredstva i pomoć drugih institucija. U slučaju BiH to su sredstva Svjetske banke i Evropske komisije, koja su već duže vrijeme odobrena, ali blokirana, a stiče se i veći nivo povjerenja investitora i kreditora, što utiče na cijenu kapitala.