U Federaciji BiH uspostavlja se Zavod za zaštitu prirode

Nakon Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, novi Zakon o zaštiti prirode usvojio je i Dom naroda, čime je Federacija BiH dobila novi zakon koji će regulirati oblast zaštite prirode.

"U odnosu na Zakon iz 2003. godine novi Zakon o zaštiti prirode predstavlja nadogradnju zakona vršenu zbog usklađivanja s evropskim direktivama, posebno u dijelu koji se odnosi na ptice i staništa. To znači da je u regulatornom dijelu sada puno bolje uređen zakon, a važno je i da se operativno dobro organiziraju institucije koje će upravljati, pogotovo zaštićenim područjima prirode", - rekao je u razgovoru za Agenciju FENA Mehmed Cero, pomoćnik federalne ministrice okoliša i turizma.

Tako se novim zakonom predviđa uspostava Federalnog zavoda za zaštitu prirode, kao neophodne stručne institucije za provođenje zakona.

Uspostava Federalnog zavoda će biti razmatrana u okviru sveukupnih aktivnosti reorganizacije i racionalnizacije za okoliš relevantnih institucija, odnosno uspostave Federalne agencije za zaštitu okoliša.

Po broju članova „Zakon o zaštiti prirode pet puta je veći od prijašnjeg zakona, koji je imao 50, dok novi ima 250 članova zbog važnih odredbi iz evropske prakse".

Do sada je na nivou Federacije BiH uspostavljen jedan nacionalni park i na nivou kantona više spomenika prirode i zaštićenih pejzaža.

"Po Prostornom planu, a i po Strategiji za zaštitu prirode predviđeno je da se do 15 posto teritorije BiH, a otprilike toliko i u Federaciji BiH stavi pod određeni režim zaštite radi održivog upravljanja u zaštićenim područjima, odnosno da se zaštite staništa, sav biljni i životinjski svijet, te svijet gljiva", navodi Cero.

Tu se, kaže, posebno izdvaja „direktiva o pticama kao koncept politike Evropske unije, koji je sastavni dio novog Zakona o zaštiti prirode".

Naime, Zakon iz 2003. godine bio je samo djelomično usklađen s dvije najvažnije EU direktive iz oblasti zaštite prirode i to: direktivom o pticama sa stupnjem usuglašenosti od četiri posto i direktivom o staništima sa stupnjem usuglašenosti od 18 posto.

Novi Zakon o zaštiti prirode temelji se na direktivama EU i međunarodnim konvencijama, od kojih su najznačajnije Konvencija UN-a o biološkoj raznolikosti, Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune, Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja, Konvencija o močvarnim (vlažnim) staništima, te ostalih međunarodnih ugovora u području zaštite prirode koje je BiH ratificirala.

"Donošenjem novog Zakona o zaštiti prirode stupanj usaglašenosti sa navedenim direktivama se povećao, te je ostalo još oko 10 posto da se zakon o zaštiti prirode u potpunosti uskladi sa zakonodavstvom Evropske unije iz ove oblasti",  kazao je Cero.

Iako BiH nije ni kandidat za Evropsku uniju, Federalno ministarstvo okoliša i turizma procijenilo je da su evropske direktive i druge odredbe iz zaštite prirode važne, "jer želi na kvalitetan i dobro organiziran način upravljati okolišem, prirodnim resursima BiH bar u regulatornom pravnom dijelu".

Izrada novog zakona o zaštiti prirode primarno je bila bazirana na rezultatima projekta pod nazivom " Monitoring napretka usklađenosti okolišne legislative u zemljama jugoistočne Evrope sa legislativom Evropske unije".

Ovim zakonom se, među ostalim, uređuju: nadležnosti tijela koja izvršavaju poslove zaštite prirode, opće mjere očuvanja prirode, ocjena prihvatljivosti zahvata u prirodi, zaštita i očuvanje biološke raznolikosti, šumskih ekosustava, kraških ekosustava, vode i vlažnih staništa, uspostava evropske ekološke mreže posebno zaštićenih područja - tzv. Natura 2000, mjere zaštite vrsta i podvrsta.

Također, zakonom se uređuje i prekogranični promet zaštićenim divljim vrstama i podvrstama, mjere zaštite minerala i fosila, zaštićene prirodne vrijednosti, naknada štete, podsticajne mjere, koncesije i koncesijska odobrenja na zaštićenim prirodnim vrijednostima i speleološkim objektima, kao i inspekcijski nadzor i kaznene odredbe.

(Izvor: Fena/TVSA)