Margherita Lo Greco: BiH je "nervni čvor" za razmjenu dobara u Evropi

Margherita Lo Greco nova je direktorica Ureda agencije za vanjsku trgovinu Italije u BiH (ICE) - Agencije za promociju u inostranstvu i internacionalizaciju italijanskih firmi. Funkciju je preuzela krajem jula ove godine, a prije sadašnje pozicije bila je odgovorno lice za sektore High Technology u centralnom sjedištu ICE-Agencije u Rimu. Kao prethodna iskustva u inostranstvu vodila je Urede ICE u Varšavi, Kopenhagenu i Pragu.

U intervjuu za portal Akta.ba Lo Greco govori o planiranim aktivnostima po preuzimanju funkcije, trenutnoj situaciji kada je riječ o italijanskim investicijama, te realizaciji projekata i ostvarenih kontakata sa potencijalnim investitorima.

Prije nekoliko mjeseci postali ste odgovorno lice za Ured ICE u Sarajevu. Šta će biti Vaši glavni pravci djelovanja po preuzimanju funkcije?

- Kroz moju aktivnost u Bosni i Hercegovini u narednim godinama, imam namjeru podržati na najbolji mogući način italijanske poduzetnike koje planiraju razmjenu dobara sa lokalnim partnerima ili uložiti u ovu zemlju.  Da bi se to postiglo biće potrebno raditi na tome da se smanje još mnogobrojne prepreke na bilateralnoj razmjeni. Pri tome posebno izdvajam poteškoće Bosne i Hercegovine u izvozu prehrambenih i mlječnih proizvoda u Evropsku Uniju (iz razloga jer ti proizvodi još uvijek ne ispunjavaju evropske standarde kvaliteta), te kompleksne procedure koje italijanski izvoznici moraju poštovati da bi uvozili u BiH pojedine kategorije proizvoda kao što su hemijski, farmaceutski i poljoprivredni.

Naš zadatak, također, jeste učiniti jednostavnijim, bržim i više dostupnim procedure osnivanja novih firmi u Bosni i Hercegovini za italijanske ulagače i s tim ciljem pokušaćemo da propratimo što veći broj poduzetnika koji imaju namjeru poslovati u ovoj zemlji.

Pored toga, pokušaćemo da podržimo Bosnu i Hercegovinu na njenom putu prema integraciji u Evropsku Uniju, povećanjem ekonomske saradnje sa Italijom i korištenjem evropskih fondova namjenjenim ovom cilju.

Koji su to aktuelni projekti koje sprovodi ICE u Sarajevu, a koji se tiču unapređenja ekonomske saradnje BiH i Italije?

- Što se tiče trgovinske saradnje, ICE-Agencija Sarajevo u narednom periodu, s ciljem da olakša kontakte između lokalnih i italijanskih poduzetnika, potruditi će se da upozna BiH poduzetnike  sa svojim aktivnostima i da organizuje poslovne posjete bosanskohercegovačkih firmi na sajmove u Italiji iz odredjenih oblasti. Također, u Bosni i Hercegovini bit ce organizovani B2B sastanci italijanskih i lokalnih firmi kao i posebni seminari o ekonomskim temama (kao što je slijedivost prehrambenih proizvoda) s ciljem da se podrže lokalni poduzetnici i institucije u procesu prilagođavanja svog poslovanja, proizvodnih standarda i zakonodavstva sa evropskim direktivama. Dakle, potrudićemo se da povećamo trgovinske odnose između ove dvije zemlje.

Izkoristiti ćemo ovaj intervju da predstavimo i mogućnosti za lokalne firme da registruju svoje prijedloge saradnje sa potencijalnim italijanskim partnerima putem naše web stranice: www.italtrade.com te ih pozivamo da posjete ovu stranicu. Ovaj portal, također, omogućava bosanskim poduzetnicima da pretraže italijanske proizvode koji ih zanimaju, a sadrži i bazu podataka italijanskih izvoznika podijeljenu prema vrsti proizvoda.

Ekonomska saradnja Italije i BiH iz godine u godinu je sve bolja i sve ukazuje na to da može rasti. Možete li nam ukratko dati presjek i ukazati na glavne oblasti saradnje?

- Italija je tradicionalno među najznačajnijim ekonomskim partnerima Bosne i Hercegovine, što smo i potvrdili tokom 2016. godine kao drugi trgovinski partner.

Glavni sektori trgovinske razmjene između ove dvije zemlje su oni u kojima se prepoznaju tipični "Made in Italy" proizvodi: tekstil-odjeća-obuća, kožni proizvodi, prehrambeni proizvodi i drvni proizvodi. Također, u zemlji je u toku proces modernizacije proizvodnih mašina, te postoje značajne mogućnosti za izvoz italijanskih mašina i tehnologije.

I u okviru investicija postoji značajno italijansko prisustvo. Do sada je registrovano oko 70 direktnih Italijanskih ulaganja u Bosni i Hercegovini, naročito u metalnom sektoru, tekstilnom i obućarskom te drvnom sektoru. Posljednjih godina prisutan je rastući interes za ulaganja u oblasti ugostiteljstva (u zoni Međugorja), a neizostavno je značajno i desetogodišnje prisustvo banaka Intesa San Paolo i UniCredit.

Dakle, Italija je drugi najveći trgovinski partner Bosne i Hercegovine i u našoj zemlji posluje 70 italijanskih preduzeća. Šta je to što privlači italijanske investitore u BiH?

- Italijanske ulagače privlači mogućnost pronalaženja specijalizovane radne snage, ali sa manjim troskovima, povoljan fiskalni režim (obzirom na direktne i indirektne poreze koje opterećuju firme) i stabilnost finansijskog lokalnog sektora.

Podsjećam na to da je sa Bosnom i Hercegovinom potpisan Sporazum o zaštiti i promociji ulaganja i da u državi nema razlike između tretmana za italijanske i lokalne investitore.

Također, jedan osnovni element koji podstiče ekonomsku saradnju između poduzetnika dviju država jeste geografska blizina.

Obim ekonomske razmjene između BiH i Italije jeste značajan i u tome što industrijski i privatni kupci iznimno cijene kvalitet i tehnološku izvrsnost italijanskih proizvoda.   

Recite nam nešto o konkretnim primjerima započete saradnje u proteklih godinu dana?

- Posmatrajući italijanske projekte realizovane u BiH, mogu podsjetiti na puštanje u pogon 22. juna 2017. mini hidroelektrane "Ziraj dva", u kojoj je uloženo 1,3 miliona eura, u blizini Teslića. Ovo energetsko postrojenje ima instaliranu snagu od 900 kw, a investitor je firma Megaelektrik iz Laktaša čiji većinski vlasnik je grupacija Sol iz Monze (Italija). Na puštanju u rad ove mini hidroelektrane prisustvovao je i Ambasador Italije u BiH Nicola Minasi, koji je iskazao svoje zadovoljstvozbog kvalitetne saradnje sa lokalnim vlastima i opštinom Teslić na realizaciji i ovog projekta. Grupacija Sol je prisutna u BiH više od 15 godina putem raznih investicija i u opštini Teslić realizovala je 4 projekta izgradnje malih hidroelektrana.

Osim toga, možete li nam nešto reći o dugoročnim planovima i razvojnim projektima tj. investicijama od strane italijanskih firmi u BiH?

- Teško je predvidjeti koji projekti će biti realizovani u narednom periodu, zato što odluka o ulaganju ovisi o tome dali će doći do ispunjena određenih uslova ne samo na ekonomskom planu, već i na političkom tj. međunarodnom. Ono što se može reći jeste da su italijanski poduzetnici poslijednih godina izkazali značajan interes prema realizaciji projekata u energetskom sektoru: od izgradnje mini hidro-centrala, do ulaganja u proizvodnju i montažu fotonaponskih postrojenja, a posebnu pažnju izaziva i sektor prerade smeća u svrhu dobijanja energije.

Također, tu su prisutna ulaganja u sektor obrade drveta kao i u poljoprivredni sektor (posebno u biološki uzgoj pojedinog voća i poljoprivrednih proizvoda).

U sklopu našeg Ureda posluje i jedan "Desk za Balkan" specijalizovan za monitoring i promociju mogućnosti ulaganja u BiH u projektima koji se realizuju putem finansiranja evropskim fondovima, kao na primjer velikih infrastrukturalnih projekata drumskog i željezničkog saobraćaja.

Šta smatrate najvećim potencijalima BiH?

- Uzimajući u obzir da Bosna i Hercegovina ima još značajnih kritičnih tački u razvoju poslovnog ambijenta, među bitnim potencijalima možemo izdvojiti prisustvo prirodnih resursa (vodnih i šumskih), te nedovoljno iskorištene mogućnosti industrijskih zona. Također, strateška pozicija između istočnog i zapadnog tržišta, Bosnu i Hercegovinu čini nervnim čvorom za razmjenu dobara na evropskom kontinentu. Zapravo, BiH uživa sistem preferencijalne trgovine sa mnogobrojnim državama, posebno napominjemo potpisivanje Sporazuma o Stabilizaciji i pridruživanju sa EU, što BiH čini idealnom platformom prema potencijalnom tržištu od 600 miliona ljudi bez carine. 

Šta je to što BiH može uraditi kako bi saradnja dodatno poboljšala i privukle još veće investicije?

- Temeljem iskustava italijanskih ulagača, želim podvući da BiH, kako bi privukla nove investicije, treba smanjiti vrijeme potrebno za osnivanje nove firme i pojednostaviti procedure otvaranja novih aktivnosti. Također, bilo bi poželjno smanjiti procenat doprinosa na plate.

Jedna važna poteškoća prijavljena od strane italijanskih poduzetnika jeste prisustvo duple legislative na entitetskom nivou u skoro svim oblastima. Dakle, vrlo važno je uskladiti zakonodavstvo u svim sektorima na državnom nivou i usvojiti njihove strategije na državnom nivou kako bi se moglo omogućiti BiH da koristi evropske IPA fondove, kao što je to urađeno za sektor transporta, čija je ujedinjena strategija usvojena prošle godine.

Želim ukazati i na to da faktor koji značajno utiče na odluku u kojoj državi će biti realizovano Direktno strano ulaganje (DSU) od strane italijanskih firmi jeste stabilnost političke situacije.

Da bi se ojačala saradnja između BiH i Italije, potrebno je poboljšati i konekcije: s jedne strane putnu infrastrukturu (izgradnjom autoputa Koridor Vc) kako bi se omogućio brži protok kamiona i dobara, s druge strane bilo bi poželjno uspostaviti direktne business letove iz glavnih bh. gradova prema zonama više industrijaliziranim u Italiji; značajna za sad je avionska charter konekcija između Mostara i nekoliko gradova južne Italije, pokrenuta radi turstičkih potreba, a kojom upravlja Mistral Air (dio grupacije Poste Italiane).

Za kraj, rezimirajući prednosti i kritične tačke za poboljšanje koje smo sad pomenuli, smatram da se zahvaljujući našem naporu u BiH mogu dostići značajni rezultati u jačanju ekonomskih odnosa između Italije i Bosne i Hercegovine.

U tom kontekstu, koji su dalji koraci i aktivnosti ICE-a za naredni period?

- Sve naše aktivnosti u narednom periodu biće usmjerene na to da se postignu pomenuti ciljevi sa promotivnim sredstvima koja su nam na raspolaganju. Stoga želimo iskoristiti ovaj intervju da se obratimo lokalnim poduzetnicima i da ih pozovemo da nas kontaktiraju kako bi dobili potrebne intofrmacije i podršku ukoliko su zainteresovani za razvijanje ekonomskih odnosa sa Italijom.