Trend smanjenja: U 2013. dodijeljeno 366,4 milijuna KM državne pomoći

Gospodarskim subjektima je u 2013. ukupno dodijeljeno oko 366,4 milijuna KM državne pomoći što je određeno smanjenje u odnosu na prethodne dvije godine, pokazuju podaci Vijeća za državnu pomoć BiH. Tako je prema podacima Vijeća u 2011. kompanijama dodijeljeno 450.652.764 KМ, a u 2012. godini taj iznos je iznosio 551.598.119 KM.

BiH će kako se bude kretala prema EU morati neminovno morati smanjivati iznos državne pomoći kompanijama kako bi ga svela na iznos manji od 1 posto.

O tome hoće li svaka državna pomoć u budućnosti biti zabranjena ili postoje neki izuzeci Marina Kavaz -Siručić, glasnogovornica Direkcije za europske integracije BiH, navodi da institut državne pomoći nije zabranjen ni u državama članicama.

Dodaje da  je suština dodjele državne pomoći da konkurencija ne bude narušena, te da se ona dodjeljuje pod jasno utvrđenim kriterijima i u slučajevima poput podrške izrazito nerazvijenim regionima s ispodprosječnom stopom zaposlenosti, elementarne nepogode ili strateški važne ili deficitarne gospodarske grane.

Prema odredbama Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima između BiH i EU, strane ugovornice su se obavezale na transparentnost u oblasti državne pomoći, dostavljanjem redovnog godišnjeg izvještaja ili odgovarajućeg dokumenta drugoj strani, navodi ona. 

Ono što je također evidentno je da će BiH morati raditi na uspostavi efikasnijeg sustava državne pomoći koji je tek u začetku budući da je Vijeće za državnu pomoć formirano prije dvije godine. 

Naime, u izvještaju Vijeća za 2013. napominje se da su prilikom prikupljanja informacija uočili da se zbog nepoznavanja materije iz oblasti državne pomoći i nedovoljne edukacije institucija koje daju državnu pomoć, određeni dio sredstava prikazan kao ovaj vid pomoć u pojedinačnim izvještajima iako po Zakonu o državnoj pomoći ne predstavljaju ovu vrstu pomoći. 

Ističu također da entitetske uredbe o načinu vođenja i metodologiji popisa programa državne pomoći u Federaciji i Uredba o načinu vođenja i metodologiji popisa programa državne pomoći u RS nisu u skladu sa Zakonom, jer pored programa državne pomoći, postoji i pojedinačna pomoć.

UPITNO IZVJEŠTAVANJE ZBOG NEPOZNAVANJA MATERIJE

Navedene entitetske uredbe nisu usaglašene u pogledu oblika (kategorija) na koje se državna pomoć razvrstava, tako da pored horizontalne, vertikalne i  pomoći male vrijednosti (de minimis državna pomoć) kako je propisano navedenom uredbom u Republici Srpskoj, u federalnoj uredbi postoji i pomoć za promoviranje regionalnog razvoja. Također, različita je i struktura vertikalne pomoći.

Napominju da iako je odredbama Zakona koji regulira ovu oblast propisano da se korisniku ova pomoć može dodijeliti isključivo nakon što to odobri Vijeće za državnu pomoć, u 2013. godini nijedan zahtjev za odobrenje ovakve pomoći nije dostavljen ovom Vijeću.

Iz tog razloga nisu ni donosili odluke o odobravanju državne pomoći na osnovu kojih su institucije dodjeljivali državnu pomoć i na  osnovu kojih su vlade entiteta i Brčko Distrikta trebale izraditi izvještaje o dodijeljenoj državnoj  pomoći u 2013. godini.

Podsjetimo, Vijeće za državnu pomoć Bosne i Hercegovine pored zadataka koji se odnose na izradu godišnjeg izvještaja o državnoj pomoći, trebalo bi raditi odobravanje programa pomoći i pojedinačne pomoći, odlučivanje o povratu nezakonito dodijeljene pomoći, uspostavljanje i upravljanje popisom programa pomoći započetim prije osnivanja Vijeće, a trebalo bi voditi i pokretanje istraga i naknadne procjena dodijele ove pomoći ako postoji dovoljno indikacija da se ista nezakonito koristi.

Prema podacima Vijeća  udjel pоpisоm evidentirane državne pomoći u BiH za 2013. godinu u odnosu na brutо dоmаći prоizvоd BiH u 2013. gоdini iznоsi oko 1,39%. Rаdi pоrеđеnjа, u Еurоpskој Uniјi (ЕU 27) u 2010. gоdini držаvе člаnicе su zа pоmоći izdvојilе 0,9% BDP-а (bеz pоmоći žеlјеzničkоm prometu).

Prema podacima Vijeća za državnu pomoć hоrizоntаlnа držаvnа pоmоć u ukupnо dоdiјеlјеnој držаvnој pоmоći u 2013. gоdini sudjeluje sа 35,73% i iznоsi 130.939.197 KМ dok vеrtikаlnа sudjeluje sа 21,25 % i iznоsi 77.889.884 KМ.

Držаvnа pоmоć male vrijednosti u ukupnо dоdiјеlјеnој držаvnој pоmоći u 2013. gоdini sudjeluje sа 0,10 % i iznоsi 368.000 KМ; držаvnа pоmоć u oblasti pоlјоprivrеde i ribarstva sudjeluje sа 42,89% i iznоsi 157.192.154 KМ dok državna pomoć za promoviranje regionalnog razvoja sudjeluje sa 0,03% i iznosi 96.000 KM.

Podsjetimo, oblici držаvnе pоmоći određuju se prеmа primаrnim cilјеvimа dоdјеlјivаnjа: Hоrizоntаlnе držаvnе pоmоći – zа mаlе i srеdnjе privrеdnе subјеktе, zа sаnаciјu i rеstrukturirаnjе privrеdnih subјеkаtа u tеškоćаmа, zа zаpоšlјаvаnjе, zа zаštitu živоtnе  srеdinе, zа istrаživаnjе, rаzvој i inоvаciје, zа stručno usаvršаvаnjе, držаvnа pоmоć u  оbliku rizičnоg kаpitаlа i držаvnа pоmоć u оblаsti kulturе i zаštitе kulturnе bаštinе i ostаlе hоrizоntаlnе pоmоći.

Vеrtikаlnе držаvnе pоmоći (dostupne određenim sektorima) su u: sektoru prоizvоdnjе  čеlikа, sеktоru vađenja uglја, sеktоru prometa (cestovni, željeznički i zračni), sеktоru  turizmа, sеktоru pоštаnskih uslugа, u оblаsti јаvnih mеdiја, оblаsti zdrаvstvеnе zаštitе, sеktоru šumаrstvа i u оstаlim sеktоrimа. 

Adis Muhović, izvršni direktor organizacije Centar za politike upravljanja (CPU), koja je početkom godine radila analizu koja se odnosi na modernizaciju državne pomoći kao pretpostavku ekonomskog razvoja, kaže da ograničeni podaci ukazuju na nekoliko anomalija u postojećem sustavu.

Jedna od njih je evidentna neusklađenost između entiteta u formi izvještavanja, što govori o slabim kapacitetima i komunikaciji između relevantnih institucija. Ukupnu državnu pomoć čini državna pomoć sektoru industrije i usluga (dostupna cijelom gospodarstvu ili dostupna određenim sektorima) i državna pomoć u poljoprivredi.

Također navodi da se postotak državne pomoći prosječne EU zemlje kao udio u BDP-u konstantno smanjivao u posljednjih 30 godina, da bi dostigao nivo od oko 0.5% u 2011. godini. "To je otprilike i nivo koji se očekuje od zemlje kandidat do trenutka prijema u punopravno članstvo. Taj je postotak u BiH bio 1.8% u 2011, a čak 2.1% u 2012. godini. Međutim, iz perspektive zemlje koja se nalazi u ranoj fazi procesa pristupa Evropskoj uniji, ovi procenti ne odskaču mnogo od drugih zemalja", navodi Muhović.

Dodaje da su od devet zemalja CIE članica EU, samo Slovačka i Litvanija imale nivo potrošnje za državnu pomoć isti ili niži u odnosu na prosjek EU u momentu uspostave kontroliranog sustava državne pomoći. Većina ostalih zemalja u praksi je imala udjel subvencija u ekonomiji od 1 (Poljska) do 4.4 (Slovenija) još u fazi 1 u procesu pridruživanja. Stoga ovakvi podaci za BiH nisu toliko problematični u smislu pristupanja, objašnjava naš sugovornik.

POMOĆ VERTIKALNIM SEKTORIMA IZNOSI VIŠE OD 50 POSTO 

Napominje i da je prema dostupnim podacima, horizontalna pomoć i u 2011. i u 2012. godini manja je od 50%, dok pomoć u vertikalnim sektorima, kao i pomoć poljoprivredi, iznosi više od 50%, što nije u skladu sa dugoročnim ciljevima procesa stabilizacije i pridruživanja (SAAP). Međutim, kako kvaliteta popisivanja i definicije kriterija pomoći bude jačao, i podaci koji će biti dostupni Vijeću trebalo bi da budu kvalitetniji i da omoguće bolju analizu državne pomoći, navodi on.

Analizom horizontalne pomoći došli su također do zaključka da je vrlo malo sredstava usmjereno na razvoj i istraživanje i u 2011. i u 2012. godini, posebno u FBiH, te na mala i srednja poduzeća – dva sektora na koja se u SAAP-u stavlja najveći naglasak, uz zaštitu životne sredine i zapošljavanje. Dok je gotovo 90% sredstava u Federaciji Bosne i Hercegovine uloženo u dva sektora: restrukturiranje poduzeća u poteškoćama i u kulturu.

CPU- u je također dao je i preporuke za uspostavu adekvatnog sustava državne pomoći. Neke od njih se odnose na potrebu usvajanja podzakonskih akata o kriterijima za odobravanje državne pomoći na temelju nacrta koji je preporučila Europska komisija.

"Iskustvo drugih država pokazuje da ja ranije usvajanje i primjena kriterija za državnu pomoć u skladu sa EU standardima značajno, i to ne samo zbog potrebe primjene reformi i ispunjavanja pristupnih obaveza. Europska komisija ima ovlasti da naloži povrat nezakonite pomoći koja je realizovana u periodu prije pristupanja države članice EU. Iz perspektive ekonomskog razvoja BiH, bitno je postojanje okvira za državnu pomoć iz kojeg je moguće osmisliti dugoročne strategije za reforme i ulaganje sredstava", navodi Muhović.

Usvajanje kriterija za državnu pomoć baziranih na EU direktivama, napominje, olakšava i početak smanjivanja subvencija u vertikalnim sektorima i preusmjeravanje sredstava prema horizontalnim programima kojima se otvaraju radna mjesta. "Obzirom na ova ekonomska i pravna ograničenja, svaka dugoročna razvojna strategija za BiH trebat će biti osmišljena unutar parametara koje pružaju EU direktive ukoliko nastoji biti održiva i ostvariti pogodnosti od podrške iz sredstava i tehničke pomoći EU'', navodi on.

Dodaje da je potrebno ojačati kapacitete za izradu strategija i politika na svim nivoima upravljanja. Ova preporuka se posebno odnosi na politike relevantne za horizontalni aspekt kriterija za državnu pomoć – posebno podršku MSP, inovacijama, istraživanju i razvoju i projektima vezanim za okoliš. Uz poboljšanja u osmišljavanju strategija, unaprijedit će se i kapacitet da se programiraju kvalitetnije sheme državne pomoći u skladu sa propisima EU i budžetskim ograničenjima. To uključuje kapacitete da se kritički razmotre postojeće i potencijalne sheme spram njihovog doprinosa zapošljavanju, održivom lokalnom razvoju i u skladu sa direktivama i standardim EU.

Osim navedenog potrebno je investirati u kapacitete  Vijeća za državnu pomoć, sa posebnim naglaskomna izgradnju kapaciteta za izradu godišnjih izvještaja, prognoza i financijskih izvještaja, planova i preporuka za budžet kao i pregleda i preporuka o državnoj pomoći; analiziranje prethodnih i postojećih shema državne pomoći i praćenja propisa relevantnih za ograničenja pomoći na određene proračunske korisnike u skladu sa EU propisima. Potrebno je tražiti i tehničku pomoć od EU i drugih mogućih izvora, uskladiti propise, smanjiti ukupni iznos državne pomoći, smanjiti ukupni iznos državne pomoći, posebno za vertikalne sektore, i usmjeriti više pomoći horizontalnim sektorima.

Ojačati administrativne kapacitete za prihvatanje sredstava EU i provesti reforme kojima se poboljšava poslovno okruženje i omogućava ulagačima privatnog kapitala da financiraju projekte sa poduzetničkim kapitalom i privatnim financiranjem i ostvare financijske podstreke za ulaganje poduzetničkog kapitala u skladu sa modelom definiranim u podzakonskim aktima o državnoj pomoći, navodi on.