Za izgradnju elektroenergetskog objekta u BiH potrebno više od 20 dozvola

26.04.2018. 11:45 / Izvor: Akta.ba
Za izgradnju elektroenergetskog objekta u BiH potrebno više od 20 dozvola

Postoji više od 100 preporuka za oba entiteta kako bi se usvojili nedostajući strateški i akcioni dokumenti, te kako bi se ojačali kapaciteti investitora i institucija.

Drugog dana 4. Energetskog samita održan je III Panel pod nazivom "Izgradnja elektroenergetske infrastrukture u BiH – prepreke i preporuke", a koji za cilj ima da identifikuje ključne prepreke za pojednostavljenje režima izdavanja dozvola u relevantnim sektorima BiH.

Ove preporuke će se uzeti u obzir pitanja transparentnosti, efikasnosti i harmonizacije režima izdavanja dozvole za izgradnju projekta energetske infristurkture u BiH.

Panelisti su se složili da zbog komplikovanog, nusklađenog i netransparentnog investicionog okruženja, energeski potencijal BiH je i dalje neiskorišten.

Istakli su i da bez novih investicija u enregetski sektor, BiH neće moći osigurati nastavak ekonomskog razvoja i održivosti u snabdijevanju električnom energijom.

Neke od ključnih preporuka koj se trebaju usvojiti jesu definisanje pravca razvoja energetskog sektora, usvajanje potrebne strateške dokumente i usvajanje nedostajuće strateške i prostorno-planske dokumentacije, zatim tu je i poboljšanje i harmonizacija zakonskih rješenja, usvajanje sistema izdavanja e-dozvola, osiguranje efikasnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, uvođenje one-stop-shop sistema, te poboljšanje međusektorske i unutarsektorske saradnje.

Nada Milovčević, Rukovodilac odsjeka za razvojene projekte, Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS kaže da je za pojednostavljenje režima izdavanja dozvola jako puno preporuka i da su sve one jednako značajne ali da se razlikuju u brzinama njihove sprovedbe.

"U Republici Srpskoj smo primjetili veliku potrebu da na neki način investitorima olakšamo proces pribavljanja raznih dozvola, pa smo u skladu sa tim i izdali Vodič za investitore u kojem se nalaze mnoga rješenja kako da oni riješe pojedine probleme na koje nailaze prilikom svoga rada. Ovo jeste mali korak ali je itekako bitan za neke dalje projekte.", kazala je Milovčević.

Trenutno postoji više od 100 preporuka za oba entiteta kako bi se usvojili nedostajući strateški i akcioni dokumenti, te kako bi se ojačali kapaciteti investitora i institucija.

100 RAZLIČITIH KORAKA

Na panel prezentaciji je istaknuto da za izgradnju elektroenergetskog projekta u BiH investitor treba da izvadi više od 20 različitih dozvola i da pređe više od 100 koraka koji se odnose na razna mišljenja, odobrenja i slično, kako bi dobio određene dozvole. Postupak izdavanja dozvola traje barem dvije, a u praksi često i više od pet godina.

Sve države u svijetu imaju sisteme izdavanja dozvola, međutim, oni se međusobno razlikuju po kompleksnosti i efikasnosti.

Drugim riječima, spori i neefikasni postupci izdavanja dozvola odbijaju investitore.

U nekim zemljama odobravanje građenja se vrši kroz mali broj dozvola i u kratkom vremenskom periodu, dok je u drugim zemljama potrebno proći veliki broj koraka, pribaviti veliki broj dozvola u postupcima koji mogu trajati više godina.

Kompleksnost i efikasnost postupka izdavanja dozvola ima toliku važnost da u praksi služi za ocjenu ukupnog poslovnog ambijenta u jednoj državi.

Prema izvještaju Svjetske banke "Doing Business 2018" koji, između ostalog ocjenjuje i efikasnost izdavanja dozvola, BiH se nalazi na 166. mjestu od ukupno 190 zemalja obuhvaćenih ovim izvještajem.

Ovaj podatak u direktnoj je vezi sa obimom investicija u našu zemlju, posebno u energetski sektor.

Komplikovani i međusobno neuvezani postupci za izdavanje pojedinih dozvola, a naročito nepostojanje i neusaglašenost prostorno-planskih dokumenata na svim nivoima vlasti u BiH od entiteta, kantona i općina, predstavljaju prepreke za nove investicije u energetskom sektoru.

Miroslav Nikolić, Rukovoditelj razvoja za obnovljive izvore energije, EP HZHB kazao je kako ipak postoje projekti koji se realziraju, ali da je za to potrebno jako puno truda i rada.

"Jedan od naših projekata je VE Mesihovina koja je nedavno puštena u pogon i do danas smo proizveli 16.000 megavat sati. Trenutno aktivno rade sve 22 vjetroturbine sa 5,6 megavat sati, njihova prosječna dnevna proizvodnja je 460 megavat sati. Sa ovom vrstom proizvodnje smo iznad godišnje planirane.  Za tri mjeseca završavama sa probnim radom i dalje idemo u proizvodnju. Ona je jedan dobar pokazatelj ali sve bi to išlo mnogo brže da proces dobijanja dozvola nije toliko dug", kazao je Nikolić.

Da bi se uklonile ove preporuke i privukle nove investicije, BiH bi trebala čim prije pojednostaviti i ubrzati postupak izdavanja dozvola za izgradnju energetskih objekata, te informacije o potrebnim dozvolama, nadležnim institucijama i prilikama za investiranje učiniti transparentnim i dostupnim svim investitorima na jednak način.

Deniza Mačkić, vodeća stručna saradnica na pripremi izgradnje proizvodnih objekata, Sektor za izgradnju HE u Elektroprivredi BiH kaže kada bi se poštovale zakonske odredbe koje sada postoje, period izdavanja dozvola bi trajao dosta kraće a investitorima bi to olakšalo posao.

TRANSPONIRANJE DIREKTIVA EU​

Admir Softić, pomoćnik ministra Vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kazao je dao ono što ministarstvo radi je transponiranje direktiva EU gdje smo u obavezi da implementiramo uredbu 347/2013 koja se odnosi na infrastrukturu i ishodovanje dozvola.

"Kao država smo u obavezi da u roku od 3,5 godine izdamo sve potrebne dozvole za velike infrastrukturne projekte sa PCI i PMI liste. Ono što je važno naglasiti je da smo mi prepoznali problem i zatražili tehnničku asistenciju USAID-a kroz projekat koji je krenuo prije tri godine, gdje smo na državnom i entitetskim nivoima identifikovali sve propuste koje imamo i nadam se da će nakon samita koji će dati jasnu poruku šta trebamo uraditi krenuti implementacija ovih preporuka", rekao je Softić.

Olivera Sendić-Damjanović, iz Komisije za koncesije BiH rekla je da od 2002. godine, od kada postoji Zakon o koncesijama pa do danas, na nivou BiH nije dodjeljena niti jedan koncesija za velike energetske projekte. Očigledno je da postoje veliki potencijali i projekti koji bi se trebali realizirati putem koncesija, ali dosa je stavri koje stoje na putu implementacije tih zahtjeva.

Kao jedan od problema istakla je kapacitete Ministarstva da kroz odrđene Studije izvodivosti riješe ovakve zahtjeve, ali to iziskuje velike troškove. Dodala je da je i nadležnost jedan od problema koncesija i njihvog ne/sprovođenja.

Tarik Begić, predstavnik Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH kazao je da su u ovom entitetu poseban problem razdijeljenost na kantone i različita zakonska rješenja, zbog čega je u ranijem periodu stvorena posebna radna grupa koja je analizirala kako poboljšati način dobijanja dozvola za izgradnju.

"Kada smo mi vidjeli koliko poteškoća imaju investitori prilikom pokušaja dobijanja dozvola, to je bila nevjerovatna brojka. U okviru toga urađena je jedna sveobuhvatna analiza zakonodavno-pravnog okvira neophodng za provedbu ovakvih projekata. Investitori će na neki način biti u mogućnosti, ukoliko ovaj projekt realizira sve preporuke, da koriste vodič za investitore koji bi im maksimalno pomogao", kazao je Begić.

Istakao je da kroz one-stop shopove žele pružiti informacije investitorima bez obzira na kojem nivou se projekt realizira, a čak i razmišljati da takva mjesta postanu i ona na kojima se može započeti procedura izdavanja dozvola.

I.M.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti