Energetska tranzicija Evrope u punom jeku: Ostaju li "fosili" u prošlosti?

Energetski sektor Evropske unije pokazao je prošle godine da ulazi u novu eru – onu u kojoj fosilna goriva igraju sve manju ulogu. Prošle godine, uz pomoć vjetra je prvi put proizvedeno više električne energije nego uz pomoć plina, a energija uglja i plina pretrpjela je do sada nezabilježen pad.

Stvari ponovno izgledaju bolje za proizvodnju energije putem vjetroelektrana u Evropi. U 2023. je pušten u rad rekordan broj 4,2 GW novih offshore vjetroelektrana, što je povećanje od 40 posto u odnosu na 2022. Potvrđeno je novih ulaganja u iznosu od 30 milijardi eura, što pokriva 9 GW koje će biti izgrađeno u narednim godinama. Lanac snabdijevanja također doživljava preokret, s najavljenim novim pogonima u Poljskoj, Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Španiji.

Prethodna 2023. bila je najbolja zabilježena godina za nove vjetroelektrane u EU-u i diljem Evrope u cjelini. Nizozemska, Francuska i Velika Britanija instalirale su najviše novih kapaciteta. To uključuje projekt “Hollandse Kust Zuid” od 1,5 GW u Nizozemskoj, trenutno najveću operativnu vjetroelektranu na svijetu.

Rekordna ulaganja u nove vjetroelektrane

Ulaganja u vjetroelektrane u Evropi također su dosegla novi rekord. Kroz osam vjetroelektrana prikupljeno je ukupno 30 milijardi eura. Time će se finansirati 9 GW novih offshore kapaciteta. Ovaj rekord dolazi nakon što su pravna nesigurnost i beskorisna tržišna intervencija doveli do pada ulaganja u vjetroelektrane na moru, padajući na dosad najniži nivo od 0,4 milijarde eura pretprošle godine.

To također znači da su projekti koji su morali odgoditi svoju konačnu odluku o ulaganju 2022. sada idu naprijed, što je izvrsna vijest za energetsku sigurnost i konkurentnost Evrope.

Prošle godine zabilježeno je nekoliko pozitivnih pomaka, što je dovelo do novog povjerenja i optimizma među evropskim igračima u sektoru vjetroelektrana na moru. Evropska unija objavila je svoj EU paket energije vjetra s 15 hitnih radnji za podršku evropskom sektoru vjetroelektrana. Vlade evropskih zemalja potpisale su Evropsku povelju o vjetru, obavezujući se na brzu provedbu radnji koje su im propisane u paketu energije vjetra.

Sarah Brown, direktorica Evropskog programa u think-tanku Ember, fokusirana na postupno ukidanje fosilne energije u Evropi, piše u autorskom tekstu za Social Europe da, ipak, ostaje jaz između tempa rasta obnovljivih izvora energije i ciljeva EU-a. Potrebno je učiniti više, i to brzo, kako bi se oslobodio potencijal vjetra i sunca, kako bi se ispunile klimatske obaveze i isporučile prednosti prijelaza na čistu energiju diljem Evrope.

Tranzicija u punom jeku

Prema Ember's European Electricity Review, energetska tranzicija je u punom zamahu. Godine 2023. obnovljivi izvori energije činili su rekordnih 44 posto udjela u mješavini električne energije u EU-u. Vjetar i sunce proizveli su 27 posto energije, s najvećim godišnjim povećanjem kapaciteta ikada.

Kako se približava postepeno ukidanje korištenja uglja u EU, sljedeći veliki pomak bit će udaljavanje od plina. U zemljama u kojima se ugalj postupno ukida, rast korištenja energije vjetra i Sunca počet će istiskivati proizvodnju plina. To se može očekivati u zemljama s najvećim plinskim snagama u EU-u: Italiji, Španiji i Nizozemskoj, koje su činile polovicu (51 posto) proizvodnje plina u EU-u 2023. godine.

Energetska tranzicija EU-a prešla je prekretnicu 2023., jer je proizvodnja energije iz vjetra po prvi put prestigla plin. Energija vjetra zabilježila je povećanje od 13 posto u odnosu na prethodnu godinu. U 21 zemlji EU-a vjetar je prošle godine ostvario najveći udio u strukturi električne energije, s najvećim međugodišnjim povećanjem postotnih bodova u Litvaniji, Nizozemskoj, Njemačkoj i Belgiji.

U kombinaciji, vjetar i Sunce proizveli su rekordnih 27 posto energije u EU-u 2023. godine, čime su obnovljivi izvori energije dosegli ukupni udio od 44 posto. Ovaj snažan rast obnovljivih izvora energije dolazi jer su se ambicije EU-a također povećale posljednjih godina.

Plan REPowerEU predviđa da će 72 posto proizvodnje energije dolaziti iz obnovljivih izvora do 2030. To će poticati proizvodnju energije vjetra i Sunca, a njihov će se zajednički doprinos udvostručiti na 55 posto.

Ciljevi nisu dovoljni

„Zemlje članice EU-a u međuvremenu su povisile svoje ciljeve za 2030, povećavajući ciljeve vezane uz vjetar i solarnu energiju u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima za 45 posto odnosno 70 posto u usporedbi s prije samo četiri godine. Ipak, sami ciljevi nisu dovoljni. Tempo rasta obnovljivih izvora energije još uvijek nije dovoljno brz, posebno za vjetar. Još uvijek ima puno posla kako bi se uklonile prepreke u provedbi“, smatra Brown.

EU je posljednjih godina snažno osjetio mnoge prijetnje ovisnosti o fosilnim gorivima – od eskalacije klimatskih utjecaja do poremećaja snabdijevanja i skokova cijena. Opće je prihvaćeno da je ubrzana energetska tranzicija jedini način za ublažavanje ovih rizika.

Vjetar i Sunce pokreću EU prema novom cilju obnovljivih izvora energije, a pažnja se usmjerava prema pokretačima u cijelom sistemu koji tu budućnost mogu učiniti stvarnošću. Oni uključuju ključne pružatelje fleksibilnosti za prilagođavanje povremenog snabdijevanja: mreže, skladištenje i odgovore na strani potražnje.

Već drugu godinu zaredom, značajan pad potražnje za električnom energijom pomogao je odvikavanju Evrope od fosilnih goriva. Ali sigurno nije vrijeme za samozadovoljstvo.

„Emisije električne energije u EU-u možda su doživjele najveći pad ikada u 2023. Međutim, kako elektrifikacija u svim sektorima donosi sve veću potražnju, osigurati da se to pokrije povećanjem obnovljivih izvora energije i njihovih ključnih pokretača ključno je za postizanje klimatskih ciljeva“, zaključuje Brown.