Ni kod njih nije idealno: Čak svaki četvrti Nijemac na minimalcu

Raditi u Njemačkoj  ne znači i dobro zaraditi: tu je Njemačka pala čak i ispod Cipra, Bugarske, Velike Britanije ili Poljske. Hrvatska nije obuhvaćena ovim netom objavljenim istraživanjem jer se ono odnosi još na godinu 2010., javlja Deutsche Welle…

Kratko rečeno, u Njemačkoj gotovo svaki četvrti radnik – dakle više od 7 milijuna stanovnika ove zemlje, zarađuje ispod iznosa koji se može smatrati minimalnim prihodom. U ovom statističkom istraživanju se to smatra iznosom koji se računa za svaku zemlju posebno. Prvo se određuje medijan, dakle statistička sredina gdje polovica zaposlenih zarađuje više, a druga polovica manje od tog iznosa i za minimalni prihod se uzimaju dvije trećine tog medijana.

U apsolutnom iznosu, tu može izgledati kao da se u Njemačkoj još uvijek dobro zarađuje. Jer, ta je granica ovdje 9,54 eura za sat rada, a u Litvi samo 1,67 eura, Bugarskoj 1,08 eura, a Mađarskoj 1,86 eura.

No ovdje se računa bruto iznos: u Njemačkoj onda još treba odbiti davanja za socijalno i zdravstveno osiguranje, porez i sve namete i tek onda dolaze svi redoviti izdaci poput stanarina. Sve u svemu, tako lako ispada da Nijemcima koji toliko zarađuju nije bolje nego na primjer Slovencima makar je tamo granica ‘samo’ 5,18 eura.

Od Njemačke se zarađuje bolje i u Austriji gdje je prag na 9,76 eura – da sad ne spominjemo skandinavske zemlje Finsku (11,00 eura), Švedsku (12,13 eura) ili Dansku (15,80 eura).

Jedan od glavnih razloga tako lošeg položaja Njemačke je što u ovoj zemlji ima sve manje stalno zaposlenih i to uz puno radno vrijeme. Kako ističe voditelj istraživanja Thomas Rhein taj je trend počeo još u devedesetima prošlog stoljeća, a obzirom da su tek sad obrađeni podaci za 2010., vrlo je vjerojatno kako je stanje u međuvremenu postalo još lošije.

Kod stalno zaposlenih, dakle ne računajući “honorarce” i zaposlene kojima nije ponuđeno puno radno mjesto je u Njemačkoj stanje nešto bolje – ali još uvijek znatno lošije od prosjeka u EU-u.

Rhein ističe kako je to zbog toga što je sve manje zaposlenih obuhvaćeno krovnim sporazumom poslodavaca i sindikata o visinama plaće: 1996. je to na zapadu Njemačke obuhvaćalo 70% zaposlenih, 2012. prednosti takvog krovnog sporazuma osjeća još samo 53% zaposlenih.

Slika ispada još gora kad se pogleda tko su te osobe koje u Njemačkoj zarađuju mnogo manje od prosjeka: žene, mladi, stranci – i iako je u toj skupini i mnoštvo osoba niske ili nikakve kvalifikacije, čak niti školska sprema nije u Njemačkoj jamstvo da će se dobro zarađivati.

Čak 80% osoba koje zarađuju “minimalce” imaju završen zanat ili neku školsku spremu – makar se iz ove statistike teško može vidjeti, da li onda oni i rade u struci za koju su se školovali.