EU mora povećati zalihe plina i iskorištavati i druge resurse

Europska unija mora povećati svoje kapacitete za skladištenje plina i iskorištavati i druge izvore energije kako bi osigurala svoju opskrbu, poručila je Europska komisija.

Rizik prekida opskrbe plinom preko Ukrajine, kao 2009., bio je glavna tema dvaju sastanka predstavnika plinske industrije s europskim povjerenikom za energetiku Guentherom Oettingerom u Bruxellesu.

Na prvom su razmotrene zalihe plina u EU-u, koje se procjenjuju na 36 milijardi prostornih metara. Drugi je bio posvećen mjerama za osiguranje opskrbe država članica. Na njemu je sudjelovalo i ukrajinsko izaslanstvo predvođeno ministrom za energetiku Jurijem Prodanom. Sastanci su održani u sklopu priprema akcijskog plana EK koji bi trebao omogućiti EU da smanji svoju energetsku ovisnost o Rusiji. Plan bi trebao biti predan čelnicima EU-a u lipnju.

Prošle godine EU je kupio 133 milijardi prostornih metara plina od Rusije, što je 25 posto europske potrošnje. Cijena se kretala između 350 i 400 eura za tisuću prostornih metara. Gotovo polovica tog plina isporučena je preko Ukrajine.

Nekoliko država članica jako je ovisno o ruskom plinu. Baltičke republike, Finska, Bugarska, Mađarska i Slovačka ovise 80 posto o ruskom plinu, a Njemačka, Italija, Poljska, Grčka, Slovenija i Češka 30 posto.

Ukrajina troši 50 milijardi prostornih metara plina na godinu. Sama proizvodi 20 milijardi, od Rusije kupuje oko 26 milijardi, a ostatak uvozi iz EU-a. Isporuka ruskog plina dovedena je u pitanje nakon što je Gazprom odlučio povećati cijenu plina Ukrajini za 81 posto, s 268,5 na 485,5 američkih dolara za tisuću prostornih metara.

Ukrajinska nacionalna energetska tvrtka Naftogaz duguje Gazpromu 1,75 milijarda američkih dolara za isporučeni plin. Rusija također traži da joj se vrati još 11,4 milijarda dolara, koliko iznosi popust za plin koji je odobrila Kijevu u zadnje četiri godine u zamjenu za korištenje luke u Sevastopolju.

Ukrajina pregovara s europskim susjedima o kupnji plina od njih po povoljnijim cijenama. Uvoz iz Poljske i Mađarske mali je zbog ograničenih kapaciteta plinovoda i maksimalno može iznositi 3,5 milijarda prostornih metara na godinu. Uvoz iz Slovačke, koji bi trebao početi ove zime, mogao bi iznositi do 30 milijardi prostornih metara na godinu i omogućio bi istinsku diverzifikaciju. Premda se Gazprom tomu protivi, Ukrajina ističe da su takve sheme u skladu s europskim propisima.