Hrvatskoj prijeti poplava jeftine hrane iz uvoza

Snizite dodatno neto prodajne cijene namjeravate li i dalje naše police puniti svojim asortimanom! Ovaj ultimatum hrvatskim proizvođačima iz sektora mljekarstva izrekla je prošli tjedan uprava trgovačkog lanca iza kojeg stoji strani vlasnik. Spomenuti uvjet mogao bi biti samo uvertira u model postupanja trgovaca nakon uvođenja Putinova embarga na uvoz hrane u Rusku Federaciju (govedine, svinjetine, peradi, voća, povrća, ribe, sira, mlijeka i mliječnih proizvoda) iz članica Europske unije.

Hrvatska golem uvoz hrane bilježi niz godina, a sada bi mogao još eskalirati budući da je od 686 milijuna eura potrošenih za tu namjenu u prva tri mjeseca ove godine 451 milijun završio kod proizvođača iz osam članica EU. Prema podacima Europske komisije ukupan izvoz hrane i pića u Rusiju između 2009. i 2013. uvećan je sa 6,5 na 11,9 milijardi eura. Putinov embargo stavio je brklju koja do kolovoza 2015. zabranjuje uvoz nekoliko skupina prehrambenih proizvoda kojih je lani protrgovano za 5,3 milijarde eura.

Ta (ne)očekivana mjera sigurno će već u prvom valu potrage za mogućim kupcima srušiti sadašnje cijene pa je za pretpostaviti da će ne samo trgovci iza kojih stoji strani kapital već i oni hrvatskih vlasnika kako bi osigurali veću profitabilnost za dobavljače rađe birati ne lokalne već europske tvrtke s jeftinijom ponudom.

Međutim, ovo nije prvi embargo, Moskva je proljetos zabranila uvoz svinjetine iz svih članica EU radi svinjske kuge otkrivene u četiri slučaja kod divljih svinja na litavskoj i poljskoj granici ukinuvši već time 25 posto ukupna izvoza iz EU. Time je samo Poljake gurnula u probleme jer su izgubili tržište za 280 tisuća svinja. Kako nova zabrana uključuje i voće Varšavi je sada zavrnut i ventil za milijun tona jabuka koliko je godišnje izvozila u Rusiju. Poljaci su 2013. Rusima plasirali proizvoda koji su pod zabranom za 841 milijun eura. Embargo pogađa i Njemačku, također velikog proizvođača svinjetine, ali i najvećeg europskog proizvođača mlijeka i mliječnih  prerađevina.

Pod najtežim udarom mesni i mliječni sektor

Rusiji su lani prodali hrane koja je sada pod zabranom u vrijednosti 600 milijuna eura. Hrvatska najviše hrane uvozi iz Njemačke, prvom kvartalu 2014. za 109 milijuna eura uz rast na godišnjoj razini od 64 posto. Stoga je za očekivati kako će hrvatsko tržište uskoro preplaviti jeftina svinjetina, mlijeko, sir i ostale prerađevine, ali i povrće iz Nizozemske, na ruskom tržištu prodala je hrane uvrštene pod embargo za 530 milijuna eura te voća iz Španjolske koja je lani u Rusiji trgovala za 340 milijuna eura.  Direktor Croatiastočara Branko Bobetić ocjenjuje da će posebno težak pritisak cijena biti u mesno-mliječnom sektoru s obzirom da je grupa mesa i mesnih proizvoda zauzimala treće mjesto s više od 1,7 milijardi, dok prve dvije pozicije drže pića te voće i povrće.

I bez ruskog embarga uvoz goveđeg mesa u Hrvatsku zaključno s travnjem ove godine rastao je 120 posto, naspram količina uvezenih u istom razdoblju lani, na 4011 tona. Uvoz svinjetine uvećan je sa 14 na 24 tisuće tona, mliječnih proizvoda sa 48 na 56 tisuća tona. Na razini EU, iznosi Bobetić, u prvih pet mjeseci ove godine naspram lani otkup mlijeka veći je 4 posto što je, uz ruski embargo dodatni uteg za pad cijena. Strani trgovci su, podsjeća, unatrag godinu dana ušli u suradnju s malim hrvatskim mljekarama koje su im proizvodile robne marke. U novim okolnostima, ocjenjuje Bobetić, ti strani lanci okrenut će se dobavljačima na svojim matičnim tržištima. I Božica Marković, direktorica Poljoprivredno-prehrambenog sektora u HGK, ocjenjujući ruski embargo kaže kako je “za očekivati da će doći do određenog pritiska na domaći proizvod, i to u dva smjera – na domaćem tržištu, ali i u izvozu.” Ona ipak nije pesimistična. “O scenariju uništenja domaće proizvodnje ne možemo nikako govoriti. Hrvatska je naime ograničeno tržište s određenim kapacitetom potražnje. S druge strane, naši izvozni proizvodi teško mogu biti ugroženi u većim razmjerima,” zaključuje Marković.

Sastanak u Bruxellesu

U Bruxellesu će u četvrtak biti održan sastanak Upravljačkog odbora za zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda (Management Committee) gdje će hrvatski tim voditi Miljenko Rakić, načelnik Uprave poljoprivrede i prehrambene industrije pri Ministarstu poljoprivrede. Analizirat će se aktualna situacija vezana uz zabranu izvoza pojedinih proizvoda u Rusku Federaciju. Stav RH je da se zbog zabrane izvoza očekuju poremećaji na EU tržištu koji će dovesti do nestabilnosti, prije svega do pritiska na cijene proizvoda pa će naše izaslanstvo, doznajemo u Ministarstvu poljoprivrede, zatražiti da Europska komisija žurno pripremi mjere vezane za saniranje posljedica ove krizne situacije.