BiH ostala bez 70 miliona eura od EU, šta će biti sa sredstvima iz prve tranše?

Evropska komisija je usvojila reformske agende za pet država Zapadnog Balkana – Albaniju, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju – kako bi ubrzala njihov napredak ka članstvu u Evropskoj uniji. Ipak, Bosna i Hercegovina je izostavljena iz ovog paketa jer je Evropskoj komisiji podnijela nepotpunu reformsku agendu.

Ova situacija usporava dalji proces integracije BiH u EU i ističe potrebu za dodatnim reformama koje bi osigurale bolju usklađenost sa evropskim standardima.

Ferdinand Koenig, glasnogovornik Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH je u razgovoru za portal Akta.ba istakao da je Plan rasta nezapamćena prilika za podršku u približavanju Zapadnog Balkana EU, podstičući socioekonomsku konvergenciju i ubrzavajući pripreme za članstvo u EU.

"Bosna i Hercegovina još uvijek nije dostavila finalnu Reformsku agendu koja bi omogućila da zemlja primi sredstva kroz Instrument za reformu i rast za Zapadni Balkan u sklopu Plana rasta. Ohrabrujemo Bosnu i Hercegovinu da se pridruži svim partnerima iz regiona, prevazilazeći neslaganja u korist svih građana", kazao je on.

ŠTA ĆE BITI SA SREDSTVIMA IZ PRVE TRANŠE?

Iako BiH neće dobiti prvu tranšu sredstava u okviru Plana rasta – u iznosu od oko 70 miliona eura – istovremeno kada i ostalih pet partnera sa Zapadnog Balkana, to ne znači da je BiH izgubila sredstva iz prve tranše.

"Bosna i Hercegovina još uvijek može dostaviti Reformsku agendu sa potrebnim nivoom ambicija, a nakon što ona bude usaglašena sa Evropskom komisijom, time će se pokrenuti proces koji vodi do isplate prve tranše", pojasnio je Koenig.

On ističe da je ovo još i važnije u kontekstu odluke iz marta 2024. o otvaranju pristupnih pregovora, te u svjetlu predstojećeg samita lidera šestorke Zapadnog Balkana na temu Plana rasta, zakazanom za početak decembra u Sarajevu.

TRANSFORMACIJSKI EFEKTI ZA GRAĐANE I PRIVREDU

Koenig je naglasio da bi reforme i podrška predviđena Planom rasta bi imali transformacijske efekte za građane BiH i privredu.

"Plan rasta se ne odnosi samo na Instrument za reformu i rast koji predviđa finansijska ulaganja zajedno sa ambicioznim paketom reformi navedenim u Reformskoj agendi. Integracija sa jedinstvenim evropskim tržištem je okosnica Plana rasta i postoje određeni koraci koje bi Bosna i Hercegovina mogla poduzeti čak i bez finalizirane Reformske agende. Ako bi se zemlja, na primjer, pridružila jedinstvenoj zoni plaćanja u eurima (SEPA), time bi se drastično smanjili troškovi finansijskih transakcija unutar Zapadnog Balkana i sa EU", pojasnio je.

Plan rasta će također podržati digitalnu transformaciju, uključujući korištenje prednosti nižih troškova rominga i podršku besplatnom WiFi-ju u javnim prostorima za zajednice na Zapadnom Balkanu.

"Proširena mreža zelenih koridora na graničnim prijelazima smanjit će vrijeme čekanja i značajno smanjiti troškove izvoza i uvoza. Osim toga, BiH može postati dio EU Digital Wallet-a razvojem vlastitog sistema digitalnog novčanika. Pored drugih benefita, to bi ubrzalo osobnu digitalnu identifikaciju", rekao je.

USPOSTAVLJANJE ZAJEDNIČKOG REGIONALNOG TRŽIŠTA

Dalja dinamika na uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta također je važan element Plana rasta.

"Na Samitu Berlinskog procesa održanom 14. oktobra, svi učesnici su istakli potrebu za povećanjem regionalne saradnje kroz zajedničko regionalno tržište i pozdravili novi Akcioni plan za zajedničko regionalno tržište za period 2025. do 2028. godine, a koji su podržali lideri šest partnera Zapadnog Balkana. Plan je dalja nadogradnja na prethodne uspjehe i dalje produbljivanje regionalne ekonomske integracije, temeljene na EU standardima", kazao je Koenig.

Nedavni Izvještaj Evropske komisije za 2024. godinu ponovo je istakao značajan napredak, ali i izazove s kojima se zemlja suočava. Izvještaj pruža detaljan uvid u trenutnu usklađenost BiH sa zakonodavstvom i standardima EU te konkretne korake koje BiH treba poduzeti kako bi nastavila svoj evropski put.

"U prethodnom periodu kada je zemlja dobila zeleno svjetlo za pristupne pregovore u martu 2024. godine, bh. vlasti su pokazale da je napredak moguć kada postoji politička volja. Stoga, domaće vlasti bi trebale koristiti Izvještaj kao vodilju za konkretne korake na daljem napretku", kazao je.

Koenig je istakao da reforme u procesu pristupanja EU donose više investicija i rasta, bolji životni standard, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje, bolju javnu upravu, manje korupcije i snažniju vladavinu prava.

"Tempo puta će zavisiti od političke volje rukovodstva i posvećenog i profesionalnog rada relevantnih državnih službenika, a EU očekuje od bh. vlasti i lidera da pronađu načine da se uključe u dijalog i rade zajedno u dobroj vjeri na iznalaženju zajedničkih rješenja", zaključio je na kraju razgovora.

E.K.