Revidirane prognoze EK: Smanjen očekivani rast BiH

Evropska komisija procjenjuje da će ekonomija Bosne i Hercegovine u 2025. godini zabilježiti rast od dva posto, što je smanjenje u odnosu na raniju procjenu iz novembra 2024. godine, kada se očekivao rast od 2,4 posto. Naši sagovornici ističu da bez snažnijeg priliva investicija nije moguće ostvariti ni održiv ni ubrzan rast.

U izvještaju se navodi da će, zbog političkih zastoja, rast ulaganja – i javnih i privatnih – vjerovatno ostati umjeren. Također se predviđa da će spoljna potražnja oslabiti kao posljedica pojačanih globalnih trgovinskih prepreka, koje će se na Bosnu i Hercegovinu odraziti uglavnom indirektno, kroz manju tražnju od strane glavnih trgovinskih partnera.

Blagi oporavak tek 2026. godine

"Generalno, očekuje se usporavanje rasta BDP-a u 2025. (na oko dva odsto), dok će 2026. projicirani oporavak spoljne potražnje vjerovatno rezultirati nešto snažnijim rastom BDP-a, iako još ispod potencijala zemlje", navodi se u dokumentu.

Pored strukturalnih slabosti i izazova u upravljanju, na ekonomske izglede utiču i nove neizvjesnosti u vezi s međunarodnom trgovinom. Očekuje se da će pad uvoznih cijena podstaći domaću tražnju, dok se istovremeno predviđa da će državni deficit ostati pod kontrolom, a omjer javnog duga i BDP-a stabilan.

Rast u 2024. pogonjen domaćom tražnjom

Prema podacima Evropske komisije, ekonomski rast u 2024. godini iznosio je 2,5 posto, prije svega zahvaljujući unutrašnjoj potražnji. Iako su javni prihodi premašili očekivanja, dio tog viška iskorišten je za dodatnu tekuću potrošnju, pa se za ovu godinu prognozira deficit od 1,3 posto BDP-a.

Milenko Stanić, ekonomista, u izjavi za "Nezavisne novine" ukazuje da je rast ekonomije znatno niži od prethodnih očekivanja.

Dodaje da se negativni tokovi u privredi, prisutni i tokom prošle godine, nastavljaju i u tekućoj godini, kako u pogledu privredne dinamike, tako i proizvodnje i izvoza.

"Izvoz nam je ove godine problematičan zbog ključne ekonomije Evropske unije koja ne bilježi značajni napredak, čak bih rekao da ključni ekonomski parametar pogoršavaju", istakao je Stanić.

On objašnjava da se i tržište za naše izvozne proizvode sužava, što je, kako kaže, dovelo do trenutnih projekcija.

Mlinarević: Revidirane prognoze i geopolitički faktori

Profesor Predrag Mlinarević s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu ocjenjuje da je najnovija revizija prognoza ekonomskog rasta u regionu uglavnom negativna u odnosu na prethodne procjene.

"Glavni razlog ovih korekcija leži u intenziviranju trgovinskih tenzija, naročito između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, uz odsustvo jasne dinamike njihovog rješavanja. Neizvjesnost u pogledu trajanja i ishoda ovih sukoba dodatno komplikuje ekonomske tokove unutar dominantnih svjetskih ekonomskih blokova", rekao je Mlinarević.

On naglašava da se u tom širem kontekstu treba posmatrati i revizija projekcija za zapadnobalkanske zemlje. "Posebno se ističe negativan uticaj američkih carina na pojedine industrijske grane Evropske unije, kao što je automobilski sektor, koji ima direktne implikacije na izvoz zemalja regije. Budući da je Evropska unija najvažnije izvozno tržište za BiH, smanjenje potražnje u EU uslovljava i korekciju naših projekcija rasta", kazao je Mlinarević.

On dodaje da je prognozirana stopa rasta za BiH među najnižima u regionu, dok Crna Gora i Sjeverna Makedonija također ne bilježe značajnije pomake.

"Bez dubljih strukturnih reformi koje bi omogućile veće učešće sektora sa višim nivoom tehnološke složenosti i dodane vrijednosti ostaje ograničen prostor za značajniji napredak u pravcu realne konvergencije ka višem životnom standardu", rekao je Mlinarević.

Kako naglašava, održiv i ubrzan rast zahtijeva znatno veći priliv investicija, koje bi omogućile transfer tehnologije, povećanje produktivnosti i razvoj konkurentnijih sektora.

"U suprotnom, rizikujemo dugotrajno zadržavanje u fazi ograničenog ekonomskog razvoja, bez kapaciteta za suštinski iskorak ka razvijenijim ekonomijama", zaključio je Mlinarević.