Von der Leyen: Srbija mora snažnije uskladiti vanjsku politiku s politikama EU

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naglasila je da je proširenje Europske unije postalo geostrateški prioritet, ali je uz to ponovo ukazala na potrebu da Srbija u većoj mjeri uskladi svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s politikama Unije.

Ovu ocjenu iznijela je u četvrtak u Bruxellesu nakon radne večere na kojoj su, uz nju, učestvovali i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić te predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa.

"Naglasili smo da je proširenje geostrateški imperativ i potrebu da se Srbija dodatno uskladi s vanjskom i sigurnosnom politikom EU. Također smo pozdravili korake Srbije u diversifikaciji energetskih izvora i ruta te smanjenju ovisnosti o Rusiji, čija je nepouzdanost više puta dokazana“, napisala je von der Leyen na društvenoj mreži X.

Von der Leyen je podsjetila i na europsku podršku Srbiji, posebno kroz finansiranje energetskih projekata i pomoć domaćinstvima s nižim prihodima, uz poruku da EU ostaje potpuno posvećena perspektivi demokratske Srbije unutar Unije.

Tokom istog susreta, prema riječima predsjednika Vučića, razgovaralo se i o izazovima s kojima se Srbija suočava u energetskom sektoru. Istaknuo je da se već duže od 60 dana u rafineriju ne doprema sirova nafta te da očekuje da će SAD uskoro izdati upozorenje vezano za sekundarne sankcije.

'Iskreno, zadovoljan sam tokom, načinom i tonom razgovora, posebno u vezi s energetskom situacijom u kojoj nam već danas nije lako, a svakim danom će biti sve teže. Već je 61 ili 62 dana otkako nismo primili ni kap nafte u našu rafineriju i jedino je pitanje kada će stići upozorenje za sekundarne sankcije za središnju banku i banke, a onda nastaju pravi problemi', rekao je Vučić.

Naftna industrija Srbije (NIS) je pod američkim sankcijama kao dio ruskog energetskog sektora, a Srbija je Rusiji dala rok od 50 dana da nađe kupca za NIS. Beograd će, u slučaju da se to ne dogodi, uvesti svoju upravu nad tom tvrtkom kojoj je onemogućeno poslovanje, a benzinske postaje se sada opskrbljuju iz skladišne pričuve.

Vučić je potvrdio da je među temama bilo i otvaranje klastera 3 u pristupnim pregovorima, uz napomenu da ne može garantovati da će se to dogoditi do kraja godine, iako su, kako tvrde srbijanske institucije, uvjeti ispunjeni još 2021. godine.

"Ne mogu sa sigurnošću kazati hoće li bit otvoren klaster 3 do kraja godine. Oni su priznali značajne pomake, lijepo su govorili o napretku Srbije, vrlo pozitivno. Naravno, još ima stvari koje krititiziraju i koje moraju biti bolje", rekao je Vučić.

Srbija pregovore o članstvu vodi od 2014. godine, a u protekloj deceniji otvorila je 22 poglavlja, od čega su dva privremeno zatvorena. Posljednji napredak u procesu zabilježen je u decembru 2021. godine, kada je otvoren posljednji klaster.

Vučić je kazao da je Ursuli von der Leyen predložio da cio zapadni Balkan zajedno uđe u EU te dodao da su ga "saslušali kao pristojni ljudi" i da "nisu ništa rekli po tom pitanju".

"Govorio sam to zbog toga što mislim da je to najbolje rješenje. Recimo, Srbija je ušla i neću vas pitati sad s kojim teritorijem, a pritom Prištine nema nigdje. Kako ćemo taj problem riješiti, pošto netko mora razmišljati o tome. A šta da radimo, recimo, s BiH u tom slučaju? Onda će Bošnjaci iz Pazara prelaziti tri puta teže granicu da bi došli u Sarajevo i obrnuto. I Srbi iz Bijeljine, Banje Luke, Trebinja, Zvornika i svakog drugog mjesta prelazili bi tri puta teže granicu nego što je danas, umjesto da imamo otvorene granice kao što ja predlažem", kazao je Vučić.

Uz to je istakao da mu je velika čast što je imao priliku razgovarati s najvišim europskim zvaničnicima, naglasivši da Srbija ostaje privržena strateškom opredjeljenju ka članstvu u EU. U objavi na Instagramu dodao je da će Srbija i dalje biti pouzdan partner Unije u svim procesima usmjerenim na jačanje mira, stabilnosti i prosperiteta njenih građana.