Prehrambeni proizvodi iz Unije potiču deflaciju cijena hrane u Hrvatskoj

Tržišna vjetrometina, koju rušenjem cjenika snažno potiču brojni trgovački lanci na malom i kupovnom moći ograničenom hrvatskom tržištu, ukidanje carina nakon ulaska u Europsku uniju te posljednji udar uzrokovan ruskim embargom ključni su razlozi deflacije koja u Hrvatskoj duže traje i jača je nego na ostatku zajedničkog EU prostora, ocjenjuje direktor Croatiastočara Branko Bobetić.

Između rujna 2014. i lanjskoga rujna indeks cijena hrane u Hrvatskoj je zabilježio pad za tri posto dok je istodobno na razini EU 28 ostvaren pad od tek jedan posto, podaci su Eurostata koji su poslužili za poredbu cjenovnih trendova kod prehrambenog asortimana."Analizirajući indekse u prošloj i ovoj godini vidljivo je da je u Hrvatskoj najveći indeks zabilježen lani u svibnju kada je iznosio 114,4% i od tada kontinuirano pada pa je rujan 2014. zaključen sa 109,1%", iznosi Bobetić.

Kaže da je na razini EU tijekom protekle dvije godine najviši nivo cijena hrane bio u siječnju 2014.  (111,1%), nakon toga kontinuirano pada, u rujnu je iznosio 108 posto.U grupi mliječnih proizvoda i jaja u Hrvatskoj je u rujnu ove godine naspram rujna 2013. indeks bio manji tri posto dok je u tom istom razdoblju za područje EU 28  rastao dva posto. I kod grupacije mesa i mesnih proizvoda između dva rujna na tržištu RH zabilježen je pad cijena, indeks je srušen za dva posto, a na prostoru EU28 cijene su se zadržale na razini iz rujna 2013.

Pritisak viškova

Posljedice ruskog embarga kroz veliki pritisak viškova, posebice kod mlijeka i mliječnih proizvoda koji su se na listi zabrane našli u kolovozu dok su govedina i svinjetina dodani prije nekoliko dana, pokazat će 'zube' tek u ostatku godine. Samo tijekom prvog polugodišta, prije ruske zabrane, uvezeno je više od 7000 tona sira što je gotovo 50% hrvatske proizvodnje sira. Podaci za treći kvartal još nisu poznati, no kako se sir danas uvozi po 2,6 eura za kilogram što ne pokriva ni trošak sirovine, za očekivati je golem rast uvoza.

EU je u Rusiju u 2013. prodala sira za 985 milijuna eura, a raznih vrsta mesa za 968 milijuna. Hrvatska je na rusko tržište s mesnim programom ušla ove godine, za prvih šest mjeseci učinak je iznosio 4,68 milijuna eura. Embargo je u rujnu u odnosu na kolovoz donio novo urušavanje cijena, posebice u mliječnim proizvodima, cijena maslaca pala je 7,6%, sira 6,2 te obranog mlijeka u prahu 13 posto. Na prekomjeran uvoz hrane iz kvote europskih viškova, ali i one o čijoj se kakvoći itekako može razgovarati s obzirom na to da se skladišti godinama u smrznutom stanju ili joj je do isteka roka trajanja manje od trećine preporučenog razdoblja u četvrtak je na plenarnoj sjednici EU parlamenta govorila hrvatska europarlamentarka Marijana Petir.

Nepoštena praksa

Upozorila je na nepoštenu trgovačku praksu koja već duže vrijeme zabrinjava građane. Naime, na hrvatsko tržište uvoze se prehrambeni proizvodi iz nekih članica EU po znatno nižim cijenama nego što ih trže lokalno jer su dvojbene kakvoće. "Ako takvi proizvodi nisu dobri za stanovnike ostalih članica EU onda nisu dobri niti za Hrvate pa pozivam Europsku komisiju neka takvoj nepoštenoj trgovačkoj praksi stane na kraj", zatražila je Petir.