
20.03.2013 |
EU / POLITIKA
Izvor: Fena
Ministri poljoprivrede zemalja članica EU-a postigli su u utorak kasno navečer dogovor o reformi Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) za razdoblje 2014-2020, a na temelju toga dogovora vodit će se pregovori s Evropskim parlamentom.

Ministri poljoprivrede zemalja članica EU-a postigli su u utorak kasno navečer dogovor o reformi Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) za razdoblje 2014-2020, a na temelju toga dogovora vodit će se pregovori s Evropskim parlamentom.
Dogovor je nakon dva dana intenzivnih pregovora podržalo 25 od 27 zemalja članica. Protiv su bile Slovenija i Slovačka.
Postignuti dogovor nije konačan nego predstavlja zajedničku poziciju država članica na temelju koje će se voditi pregovori s Evropskim parlamentom, koji je prošle sedmice izglasao svoje stajalište.
Ovo je prvi put da Evropski parlament ima direktnu ulogu u oblikovanju CAP-a temeljem ovlasti koje mu daje Lisabonski ugovor iz 2009. Konačan dogovor u pregovorima Parlamenta, Vijeća i Komisije trebao bi biti postignut do kraja juna.
Reforma bi trebala stupiti na snagu 2014., a puna provedba novih pravila počet će početkom 2015. Komisija će stoga idućih mjeseci predložiti privremeni režim za 2014., kada istječu sadašnja poljoprivredna pravila.
„Ovo je veliki korak naprijed. Idemo prema dogovoru o reformi zajedničke poljoprivredne politike“, izjavio je nakon sastanka irski ministar poljoprivrede Simon Coveney, čija zemlja predsjedava Vijećem EU-a. Dodao je da su ovo bili "najteži politički pregovori u kojima je sudjelovao".
Zemlje članice su načelno prihvatile da se 30 posto direktnih plaćanja poljoprivrednicima uvjetuje poštivanjem ekoloških normi, kao što su diverzifikacija poljoprivrednih kultura ili održavanje stalnih pašnjaka, ali su pritom predviđene brojne iznimke i veća fleksibilnost u odnosu na izvorni prijedlog Komisije.
Komisija je primjerice predožila da se sedam posto posjeda ostavi neobrađenim, a zemlje članice su to sada spustile na pet posto.
Komisija je također predložila da se jedinstveno plaćanje poticaja po hektaru uvede od 2019. godine. Zemlje članice su oko toga podijeljene, stoga su u svom stajalištu zadržale mogućnost da se poticaji vežu uz određenu vrstu proizvodnje, poput mljekarstva, voća i povrća.
Po postignutom kompromisu, kvote za šećer se zadržavaju do 2017. godine. Parlament je izglasao da se te kvote zadrže do 2019. godine, a Komisija je predložila da se one ukinu 2015. godine.
Predstavnici Vijeća EU-a, odnosno zemalja članica, u čije ime pregovora rotirajuće predsjedništvo, zatim predstavnici Parlamenta i Komisije trebali bi se sastati 11. aprila i započeti pregovore o konačnom dogovoru s ciljem da se on usuglasi u junu.
Za poljoprivrednu politiku u sedmogodišnjem budžetu za razdoblje od 2014-2020. predviđeno je 373,2 milijarde eura, što je oko 38 posto evropskog budžeta.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.