
24.04.2013 |
EU / POLITIKA
Izvor: Ceppei
Premda i dalje vjeruje da su potrebne korjenite ekonomske reforme i drastično smanjenje budžeskih deficita, Barroso je rekao da takve politike moraju biti prihvatljive, politički i društveno, a to je sada dovedeno u pitanje.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso smatra da je politika štednje u EU došla do svojih granica, prenose europski mediji.
Premda i dalje vjeruje da su potrebne korjenite ekonomske reforme i drastično smanjenje budžeskih deficita, Barroso je rekao da takve politike moraju biti prihvatljive, politički i društveno, a to je sada dovedeno u pitanje.
"Premda je ta politika štednje u osnovi ispravna, mislim da je došla do svojih granica u mnogim aspektima. Da bi bila uspješna, politika mora biti ne samo pravilno oblikovana, nego mora imati i minimum političke i društvene potpore. Moramo imati rješenja skrojena prema potrebama pojedinih zemalja, ne možemo primjenjivati jedan, uniformni program za sve europske države", rekao je Barroso u Bruxellesu na sastanku s europskim think tankovima (neprofitne organizacije čiji se članovi bave istraživanjima, organiziranjem okruglih stolova, stvaranjem novih ideja, razvojem društvene i gospodarske strategije, neki ih zovu i lobistima).
Barrosova izjava novi je znak da je Bruxelles spreman dati zemljama kao što su Francuska, Španija i Italija više vremena da provedu nepopularne gospodarske reforme i smanje proračunski deficit.
Predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy na istom je sastanku ocijenio da ekonomska kriza traje predugo. Istaknuo je da treba brže provoditi reforme koje najviše izravno utječu na rast. Barroso se zauzeo i za produbljivanje europske integracije.
Više integracije nužno je za našu ekonomiju, kako bi nas se zaštitilo od međunarodnih nepogoda te zadržalo povjerenje tržišta i investitora, kazao je. Ujedinjujući se u borbi protiv zajedničkih izazova, primjenjujući u biti federalistički pristup, Europska unija je izbjegla rizike fragmentacije. Federalizam je uvijek bio dio europske ideje, dodao je te odbacio tvrdnje da federacija podrazumijeva superdržavu, prenosi HRT.
Federalizam bi umjesto toga trebalo promatrati kao koncept s dva lica: težnju za jedinstvom među nacijama, uz istodobno priznanje i poštovanje njihove suverenosti, objasnio je.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.