Europska unija poziva svoje stanovnike da naprave zalihe za "hitne slučajeve i sigurnost"

Europska unija nalazi se na kritičnoj raskrižju, suočavajući se s geopolitičkim okruženjem koje se brzo mijenja i zahtijeva povećanu pripravnost, prenosi Eudebates.tv.

Od sigurnosnih prijetnji do katastrofa izazvanih klimatskim promjenama, današnji izazovi zahtijevaju snažnu strategiju za civilnu i vojnu pripravnost diljem kontinenta.

EU je privatio novi savjet – Zajedno sigurniji, jačanje europske civilne i vojne pripravnosti i spremnosti – u kojem se pojedinci pozivaju da se opreme osnovnim potrepštinama u slučaju sukoba ili izvanrednih situacija velikih razmjera.

U dokumentu na 165 stranica koji je u srijedu, 30. listopada, predstavljen predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, naglašava se nužnost pripravnosti. Inicijativa je usredotočena na jačanje procjene rizika, strateškog predviđanja i sustava ranog upozoravanja za poticanje koordiniranih akcija.

Integracija civilne i vojne pripravnosti ima za cilj prevladavanje izoliranih pristupa, jačanje otpornosti EU-a. Iako izvješće identificira brojne potencijalne prijetnje, ruske vojne akcije smatra značajnim rizikom.

Osigurati da su civilne i vojne sposobnosti opremljene za suočavanje s raznim krizama i poticanje javno-privatnih i međunarodnih partnerstava je ključno.

Povećanje svijesti građana EU-a doprinosi otpornosti društva. Sigurnost hrane kao stup Osiguravanje stabilnih lanaca opskrbe hranom i otpornosti poljoprivrede temeljni su aspekt ukupne pripravnosti.

Ostale predložene osnovne zalihe za hitne slučajeve uključuju rezerve hrane, pića, lijekove, baterijske svjetiljke i radio.

Kućanstvima u EU-u savjetuje se da se uzdržavaju najmanje 72 sata tokom hitnih slučajeva.

Države članice trebale bi dati smjernice o tome kako skladištiti osnovne potrepštine, planirati evakuacije i pristupiti hitnim službama.

UPRAVLJANJE DANAŠNJIM GEOPOLITIČKIM TURBULENCIJAMA

Sigurnost ostaje temelj mira i razvoja unutar EU-a, što je sada još važnije s obzirom na povećani rizik od sukoba. Nedavne krize otkrivaju hitnu potrebu za ažuriranim strukturama i politikama za rješavanje ranjivosti.

Pandemija i sukob u Ukrajini naglašavaju važnost snažne pripravnosti u svim sektorima. Natjecanje velikih sila i klimatski utjecaji hitne su prijetnje koje zahtijevaju strateške odgovore.

PRILAGODBA JAVNE I PRIVATNE SURADNJE

Sigurnost se oslanja na njegovanje povjerenja među vlastima, privatnim subjektima i građanima za koordiniranu strategiju pripravnosti.

Isprepletenost gospodarskog i javnog sektora zahtijeva besprijekornu razmjenu informacija za učinkovito rješavanje kriza. Javna svijest i sudjelovanje u sigurnosnim mjerama osigurava da zajednice ostanu informirane i angažirane.

POTICANJE SINERGIJE I SOLIDARNOSTI

Ugovori EU-a obvezuju države članice da se međusobno podupiru, no to bi jedinstvo trebalo proširiti izvan pravnih okvira u praksi.

Sveobuhvatna sigurnost ukorijenjena je u ideji da prijetnja jednoj državi članici utječe na cijeli EU.

Pripravnost ne uključuje samo radnje na razini institucija, već se proteže i na otpornost cijele zajednice.

ULOGA EU-A U KOORDINIRANOM DJELOVANJU

Sposobnost EU-a za kolektivni odgovor testirana je u prošlim krizama poput COVID-19 i agresivnim regionalnim prijetnjama.

Prelazak s reaktivnih mjera na proaktivne strategije može poboljšati ukupnu spremnost. Održavanje temeljnih funkcija u svim sektorima EU-a ključno je za odupiranje scenarijima ekstremnih prijetnji.

Strateške inicijative usmjerene budućnosti "Pripreme za buduće krize" trebale bi uključivati ​​predviđanje prijetnji širokih razmjera s potencijalnim međusektorskim učincima.

Sveobuhvatna pripravnost oslanja se na procjenu rizika i uspostavljanje mehanizama za zaštitu građana. Korištenje postojećih resursa EU-a uz premošćavanje nedostataka u sposobnostima ostaje strateški prioritet.

Predanost EU-a sveobuhvatnoj pripravnosti može osigurati budućnost njegovih građana i održati mir na kontinentu.

Poticanjem kulture spremnosti i uzajamne odgovornosti, Unija može s pouzdanjem i hrabrošću upravljati složenošću suvremenih izazova.

"Zapadni saveznici već dijele obavještajne podatke – mreža Five Eyes okuplja agencije iz SAD-a, Australije, Kanade, Novog Zelanda i Ujedinjenog Kraljevstva – a takva bi se agencija EU-a trebala usredotočiti na to da što bolje iskoristi informacije koje već postoje", rekao je Sauli Niinistö, specijalni savjetnik u EU.

"Moramo vjerovati jedni drugima", dodao je.