EU na raskrižju: Glavna dilema ulaganje u oružje ili u penzije

Evropske zemlje su svjesne da su se obavezale da više izdvajaju za odbranu, ali nekim zemljama to teško pada, a moglo bi da bude nauštrb socijalnih davanja, penzija, što je teško politički sprovesti i krši neke sa razlogom ustanovljene principe, piše NZZ.

U političkom smislu, kako odvratiti i potencijalnog agresora, stvar je jasna, ali u tome kako pronaći dodatna sredstva i ostvariti cilj od dva odsto vojnog budžeta u Evropskoj uniji "vlada potpuna kakofonija".

OGROMNE SUME NOVCA

"Riječ je o ogromnim sumama u EU, ali i zemljama članicama. Novi evropski komesar za odbranu Andrius Kubilijus želi da za vojsku u narednom sedmogodišnjem budžetu izdvoji 100 milijardi eura. Moramo biti spremni za mogućnost ruske agresije", rekao je Kubilijus.

Do sada je u za odbranu bilo predviđeno svega 10 milijardi eura, piše NZZ.

A izdvojiti dva odsto BDP za odbranu je problem za većinu evropskih zemalja. Njemačka je to uspjela zahvaljujući vanbudžetskom fondu od 100 milijardi, a prag je prešlo i nekoliko članica na istoku EU, jer je tamo, kako piše švajcarski dnevnik, strah od ruskog predsjednika Vladimira Putina je najveći. Poljska, će na primjer, ove godine 4,1% svog BDP usmjeriti u vojsku.

Međutim, i Njemačka i neke druge zemlje su, prema ocjeni NZZ, "kreativne" kod definicije izdvajanja za vojsku, pa u to računaju i pomoć Ukrajini.

"A bez toga, mnogi to nazivaju i trikom, Njemačka ne bi prešla prag koji je 2014. propisao NATO. Bila bi na svega 1,1%", piše švajcarski dnevnik.

Ipak, taj zadatak je posebno težak za duboko zadužene zemlje EU, na primjer Belgiju i Italiju, koje su daleko od praga od 2%, a imaju mali fiskalni manevarski prostor, piše dnevnik.

U Belgiji, navodi NZZ, ljevica predlaže više poreze, a desnica mjere štednje.

ČETIRI NAČINA ZA PRIBAVLJANJE NOVCA

U osnovi, postoje prema pisanju NZZ četiri načina da se pribavi više novca za odbranu.

"Da se postojeći budžeti rasterete na štetu socijalnih davanja, na primJer penzija. Da se krene u novo zaduživanje, prekrše fiskalna pravila ili da se preusmJere postojeći budžetski fondovi", piše NZZ.

"Sve te varijante imaju svoje mane, pa su ili politički teško sprovodljive, ili krše načela koja su stvorena sa dobrim razlogom. Koliko je teško presložiti državni budžet vidi se ne samo na primjeru Belgije, već i Francuske i Njemačke", piše NZZ.

U dvije najvažnije članice EU vlade su pale u roku od mjesec dana, a glavni razlog je bio spor oko finansija.

"Mogu samo da uzpozorim na opasnost poigravanja sa anuliranjem budžeta, koje nagriza socijalnu sigurnost", izjavio je šef poslaničke grupe njemačke socijaldemokratske SPD u Evropskom parlamentu Rene Repasi.

Uz to, podsjeća NZZ, članice EU okovane su kriterijumima Unije iz Mastrihta, koji propisuju maksimalni budžetski deficit od 3% i maksimalni udio javnog duga u BDP od 60%.

"Neke zemlje zato traže zajedničke modele finansiranja. Odbrana je zajednička vrijednost i zato je potrebno zajedničko rješenje", rekao je poljski ministar odbrane Andžej Domanski, a prenosi NZZ.

To bi, piše list, značilo da EU bude neka vrsta "bankomata", kao što je bila u vrijeme korona virusa, kada je uzela i prve velike zajmove da bi pomogla članicama.

"Članice se, međutim, ponašaju kao nepouzdani poslovni partneri. od 2028. EU mora u periodu od 30 godina da otplaćuje kredit, a dospijevaju i kamate. Da bi se to realizovalo, bilo je redviđeno da i zemlje članice doprinesu", piše NZZ.

"Ali zemlje EU ne čine ništa da to i ostvare, iako su kao nagovijestile. To prijeti da EU kao i njene članice dospiju u dužničku spiralu", piše list, dodajući da zato, prije svega za političare centra, slična šema u EU kao sa uzimanjem kredita za fond da obnovu poslije korone, za odbranu ne dolazi u obzir, Dnevni evropski servis.