Prošla godina rekordna u Evropi po potrošnji za odbranu od čak 457 milijardi dolara

Globalna potrošnja za odbranu porasla je u 2024. godini na 2,46 hiljada milijardi dolara, u atmosferi pojačanog osjećaja ugroženosti i bezbijednosnih rizika, i to posebno u Evropi, na Bliskom istoku, u Sjevernoj Africi i pojedinim azijskim zemljama, objavio je londonski Međunarodni institut za strateške studije (IISS).

Kao posljedica, u svijetu je potrošnja za odbranu 2024. dostigla prosječnih 1,9% BDP, za razliku od 2022. kada je bila 1,6% BDP, i 2023. kada je taj udio iznosio 1,8%.

U Evropi je tokom prošle godine za odbranu potrošeno realno 11,7% više novca nego u 2023. godini, i iznos je dostigao 457 milijardi dolara, naveo je IISS u svojoj godišnjoj studiji "Vojna ravnoteža".

Tom porastu najviše je doprinjelo realno povećanje potrošnje za vojsku u Njemačkoj od čak 23,2% (oko 86 milijardi dolara) u odnosu na prethodnu godinu, čime je Njemačka dospjela na četvrto mjesto u svijetu po izdvajanju za odbranu, prenosi Dnevni evropski servis.

Ipak, buduća izdvajanja vlade u Berlinu za odbranu ostaju neizvijesna zbog raspada vladajuće tročlane koalicije u novembru prošle godine, ocjenjuje IISS.

Među evropskim članicama NATO, odmah iza Njemačke i peta u svijetu je 2024. bila Velika Britanija, sa 81 milijardom dolara. Na trećem mjestu među evropskim zemljama NATO je Francuska sa 64 milijarde dolara, a na četvrtom Italija sa 35,2 milijarde dolara.

Izdvajanja za vojsku znatno su porasla i u drugim evropskim zemljama, na primjer u Poljskoj koja je 2024. godine za vojsku potrošila 28 milijardi dolara i bila peta među evropskim članicama NATO i 15. u svijetu, u poređenju sa 2022. kada je po vojnoj potrošnji globalno zauzimala 20. mjesto.

Najmanja izdvajanja među zapadnim saveznicima imale su Albanija sa 490 miliona dolara, Sjeverna Makedonija sa 360 miliona, Crna Gora sa 100 miliona i Island sa 50 miliona dolara.

Od globalnih izdvajanja od ukupno 2,46 hiljada milijardi, koja su prošle godine bila realno 7,4% veća nego 2023. godine, najviše otpada na SAD, koje su za vojsku potrošile 968 milijardi dolara.

Druga je sa 235 milijardi dolara Kina, treća Rusija, a među prvih 15 zemalja u svijetu koje nisu članice NATO su i Indija, Saudijska Arabija, Japan, Južna Koreja, Australija (kao pridruženi partner NATO), Izrael i Ukrajina.

Prema računici IISS, sve članice NATO zajedno za vojsku su izvojile 1,44 hiljada milijardi dolara.

Ipak, i Rusija je prošle godine veoma povećala izdvajanje za vojsku i to za 41,9% na realnih 145,9 milijardi dolara. Rusko izdvajanje, dostiglo je, međutim, mjereno po kupovnoj moći (PPP) čitave 462 milijarde dolara, čime je premašila izdvajanja svih evropskih članica NATO (457 milijardi) zajedno.

Vojna izdvajanja su prošle godine dostigla 6,7% ruskog BDP, što je približno dvostruko više nego pre agresije na Ukrajinu 2022. godine. Projekcija je da će se ruska potrošnja za vojsku nastaviti i ove godine i dostići udio od 7,5% BDP.

IISS, međutim, ukazuje da je mjerenje vojnih izdataka kao udio u BDP ili u budžetu pojednostavljeno, jer mnoge zemlje već sada koriste dodatne izvore i posebne fondove za finansiranje vojnih troškova.

Na globalnoj pozornici, jedini izuzeci su Latinska Amerika i Karibi i Podsaharska Afrika. U Latinskoj Americi i na Karibima, zabilježen je relativno skromni rast izdvajanja za odbranu, što realno ima veze i sa činjenicom da se regionalni budžeti još uvijek oporavljaju od štednje uzrokovane pandemijom korona virusa.

U Podsaharskoj Africi registrovano je i jedino pravo smanjenje vojnih izdvajanja, od realnih 3,7%, navodi IISS. Ipak taj postotak je u velikoj mjeri slika smanjenja vojne potrošnje nekih ključnih zemalja, kao što je Nigerija.

Istovremeno, zabilježen je snažan porast ulaganja u vojsku u Burkini Faso, Maliju i Nigeru, tri zemlje koje su pod vlašću vojnih hunti napustile savez zapadnoafričkih država ECOWAS i formirale Savez država Saheta sa ambicijom da redefinišu regionalnu bezbijednost, piše IISS.