euri

Foto: Shutterstock

21.10.2025 |

EU / POLITIKA

Izvor: Fena

DO 140 MILIJARDI EURA

EU priprema plan za korištenje zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini

Lideri EU spremaju pravni okvir za korištenje zamrznute ruske imovine vrijedne 140 milijardi eura za finansiranje zajma Ukrajini.

Lideri Evropske unije spremni su zatražiti od Evropske komisije da pripremi pravni okvir kojim bi se milijarde eura iz zamrznute ruske državne imovine iskoristile za finansiranje velikog zajma Ukrajini, nakon što je Belgija poručila da neće blokirati ovu inicijativu.

Ako bude odobren, prijedlog bi mogao omogućiti pristup do 140 milijardi eura u naredne dvije do tri godine, čime bi se podržali ukrajinski ratni napori, navodi Politico. Riječ je o sredstvima koja su blokirana nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Evropska komisija je ovu ideju prvi put iznijela u septembru, ali je čekala političko odobrenje država članica prije nego što pređe na izradu konkretnog prijedloga. Očekuje se da će zeleno svjetlo dobiti tokom samita Evropskog vijeća u Briselu, koji će okupiti 27 lidera članica EU. Prema diplomatskim izvorima, ambasadori su već usaglasili nacrt zaključaka koji poziva Komisiju da pripremi prijedlog zasnovan na principima evropske solidarnosti i zajedničkog rizika.

“Ovaj tekst predstavlja političko zeleno svjetlo za Komisiju da iznese prijedlog nakon četvrtka”, rekao je jedan belgijski diplomata.

“Ne brinem se previše da će Belgija praviti probleme u Evropskom vijeću”, dodao je diplomata iz druge zemlje članice.

Belgija je do sada bila oprezna jer je domaćin Eurocleara — finansijske institucije koja upravlja zamrznutom imovinom — te strahuje da bi eventualni sudski proces mogao obavezati državu da isplati sredstva. Ipak, belgijski diplomata potvrdio je da zemlja neće spriječiti Komisiju da iznese prijedlog.

Čak i ako dobije političko odobrenje, Komisiju očekuju sedmice složenih pregovora s državama članicama. Za Ukrajinu, ishod bi mogao biti presudan — bez evropskog zajma suočila bi se s budžetskim deficitom od oko 60 milijardi dolara u naredne dvije godine. U kontekstu smanjenja podrške Sjedinjenih Američkih Država, evropski zvaničnici ovu inicijativu opisuju kao “posljednji metak” u naporima da se ojača ukrajinska pozicija u mirovnim pregovorima s Moskvom.

Osiguranje zajma prije sastanka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina u Budimpešti u narednim sedmicama bilo bi značajan podsticaj za Kijev, jer bi oslabilo pokušaje da se Ukrajina prisili na teritorijalne ustupke.

“Rusi računaju na naš umor od rata, ali zajam za reparacije može pokazati Rusiji da će Ukrajina biti finansijski održiva naredne dvije do tri godine”, izjavio je jedan diplomata EU.

Evropska komisija vjeruje da može pronaći pravno rješenje koje bi izbjeglo optužbe za eksproprijaciju ruske imovine. Zamrznuta sredstva koja drži Euroclear već su pretvorena u gotovinu i nalaze se na računu u Evropskoj centralnoj banci. Komisija želi da se ta sredstva iskoriste za podršku Ukrajini, tvrdeći da to nije zapljena, budući da bi Rusija teoretski mogla ponovo doći do imovine plaćanjem ratne odštete — iako je to malo vjerovatno.

Da bi plan bio sproveden, Komisija mora uvjeriti belgijskog premijera Barta De Wevera da podrži inicijativu. Belgija i dalje izražava zabrinutost da bi mogla snositi finansijske posljedice ako sud naloži povrat sredstava Rusiji. Komisija smatra da je takav scenario gotovo nemoguć, jer presude ruskih sudova ne bi imale pravnu snagu u Evropi.

Kako bi otklonila zabrinutost Brisela, Komisija je ponudila niz ustupaka u neformalnom dokumentu, ali belgijski diplomata je ocijenio da ti prijedlozi ne odgovaraju u potpunosti na pitanja koja je postavio De Wever.

Evropska komisija razmatra i mogućnost korištenja dodatnih 25 milijardi eura ruske imovine koja se nalazi u drugim državama članicama, iako je riječ o pravno kompleksnom postupku. Belgija, međutim, upozorava da bi takav potez mogao izazvati povlačenje kapitala investitora iz zemalja poput Kine, zabrinutih da bi i njihova sredstva mogla postati politička meta.

Kao dodatnu garanciju, Komisija je predložila sigurnosni mehanizam koji bi omogućio trenutne zajmove državama članicama u slučaju eventualnih sudskih presuda. Na taj način Belgiji se šalje poruka da neće ostati sama ako se pojavi rizik od povrata sredstava.

Čak i ako Belgija ne pruži formalno odobrenje na samitu, Komisija bi nakon sastanka lidera mogla nastaviti s izradom pravnog prijedloga.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI