Ministri EU za klimu postigli dogovor o cilju smanjenja emisija do 2040. godine

Ministri nadležni za klimatske politike zemalja Evropske unije postigli su u ranim jutarnjim satima u srijedu dogovor o klimatskom cilju do 2040. godine, nakon višesatnih pregovora koji su rezultirali ublažavanjem početnih ambicija. Sporazum je postignut neposredno pred početak samita Ujedinjenih nacija o klimi (COP30) koji će se održati u Brazilu, izvještava Reuters.

Dogovorom je utvrđeno da EU do 2040. smanji emisije stakleničkih plinova za 90% u odnosu na nivo iz 1990. godine. Međutim, uvedene su i određene fleksibilnosti, uključujući mogućnost da zemlje članice do 5% tog cilja ostvare kupovinom ugljičnih kredita od trećih država. Time bi se efektivno domaći cilj smanjio na 85%, dok bi ostatak bio nadoknađen ulaganjima u projekte smanjenja emisija izvan Evrope.

Pored toga, EU je pristala da u budućnosti razmotri dodatnu upotrebu međunarodnih kredita za ugljik kako bi ostvarila još 5% smanjenja emisija, što bi dodatno rasteretilo domaće industrije. Dogovoren je i privremeni cilj za 2035. godinu – smanjenje emisija između 66,25% i 72,5%. Prema zahtjevu UN-a, sve vlade trebale bi dostaviti svoje planove za taj period prije početka COP30 konferencije.

“Postavljanje klimatskog cilja nije samo pitanje brojki, već politička odluka s dugoročnim posljedicama za čitav kontinent. Naš je cilj da se to postigne na način koji osigurava konkurentnost, socijalnu stabilnost i energetsku sigurnost,” izjavio je danski ministar za klimu Lars Aagaard.

Kako bi pridobila podršku skeptičnih članica, Evropska unija je pristala na dodatne ustupke, među kojima je i odgađanje pokretanja budućeg tržišta ugljenika za godinu dana, do 2028.

Uprkos kompromisu, nekoliko država – uključujući Poljsku, Slovačku i Mađarsku – usprotivilo se novom cilju, upozoravajući da bi mogao ugroziti industrijsku konkurentnost. Njihov otpor, međutim, nije bio dovoljan da spriječi usvajanje sporazuma, koji je dobio podršku većine država članica.

Ovim dogovorom, EU dolazi na COP30 sa zajedničkim stavom. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen trebalo bi da 6. novembra u Brazilu predstavi evropski klimatski plan svjetskim liderima.

Pregovori na samitu COP30 smatraju se važnim testom spremnosti vodećih ekonomija da nastave borbu protiv klimatskih promjena, posebno u kontekstu protivljenja politike američkog predsjednika Donalda Trumpa. Iako se EU tradicionalno pozicionira kao globalni predvodnik u klimatskim inicijativama, novo ublažavanje ciljeva pokazuje sve izraženije tenzije između ekoloških ambicija i ekonomskih interesa unutar Unije.

Evropska komisija je ranije predlagala cilj smanjenja emisija za 90%, uz najviše 3% korištenja međunarodnih kredita. Taj prijedlog trebao je osigurati kontinuitet između postojećeg cilja od 55% do 2030. i planiranog dostizanja nulte emisije do 2050. godine.

Savjetodavni klimatski organ EU upozorio je da bi domaći cilj od 90% bio naučno opravdan, ali je upozorio na opasnost od prevelikog oslanjanja na kupovinu stranih ugljičnih kredita, jer bi to moglo usporiti zelenu transformaciju evropske industrije.

Francuska i Portugal tražili su fleksibilnost od 5% u korištenju ugljičnih kredita, dok su Italija i Poljska zahtijevale čak 10%. Španija i Nizozemska bile su među državama koje su se protivile dodatnim ublažavanjima.

"Postavljanje klimatskog cilja nije samo odabir broja, to je politička odluka sa dalekosežnim posljedicama za kontinent - izjavio je danski ministar za klimu Lars Aagaard. “Zato smo također radili na tome da osiguramo da se cilj može postići na način koji očuva konkurentnost, socijalnu ravnotežu i sigurnost.”

Poljska, Italija, Češka i još nekoliko zemalja smatrale su da bi prvobitni cilj od 90% bez fleksibilnosti bio previše restriktivan za domaće proizvođače, koji se već suočavaju s visokim troškovima energije, konkurencijom kineskog uvoza i američkim carinama. Nasuprot tome, zemlje poput Švedske, Nizozemske i Španije isticale su da sve češće ekstremne vremenske pojave i trka za razvojem zelenih tehnologija zahtijevaju ambiciozniji pristup.